Australija je na putu da potpuno eliminira karcinom vrata maternice

U trećini zemalja u svijetu rak vrata maternice najčešća je maligna bolest u ženskoj populaciji, odnosno u 90 posto zemalja jedna od tri najčešće maligne bolesti u žena mlađih od 45 godina.

Tanja Rudež

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) rak vrata maternice četvrti je najčešći zloćudni tumor ženske populacije u svijetu sa 528.000 novooboljelih i četvrti po smrtnosti sa 266.000 umrlih žena godišnje. U trećini zemalja u svijetu rak vrata maternice najčešća je maligna bolest u ženskoj populaciji, odnosno u 90 posto zemalja jedna od tri najčešće maligne bolesti u žena mlađih od 45 godina. U Europi je 2012. godine zabilježeno 58.300 slučajeva ove bolesti, od čega 24.400 s fatalnim ishodom. U Hrvatskoj svake godine oboli oko 350, a umre 110 žena.

No, rak vrata maternice može se prevenirati cijepljenjem protiv HPV-a (humani papiloma virus). Iako su prvi humani papiloma virusi otkriveni još početkom 20. stoljeća, tek je 1977. godine njemački znanstvenik Harold zur Hausen otkrio da su oni glavni uzročnici raka vrata maternice. Za to otkriće zur Hausen nagrađen je Nobelovom nagradom za medicinu 2008. godine. Postoji oko 200 humanih papiloma virusa koji inficiraju ljude, no visokorizičnih, mukoznih virusa, koji su povezani s nastankom raka, ima desetak. Od njih su dva, HPV 16 i HPV 18, izrazito povezana s karcinomom vrata maternice.

Otkriće povezanosti HPV-a i karcinoma vrata maternice rezultiralo je cjepivom protiv te zloćudne bolesti, što je jedno od najvećih medicinskih postignuća posljednjih desetljeća.

 

 

Visokorizičnih, mukoznih HPV virusa, koji su povezani s nastankom raka, ima desetak. Od njih su dva, HPV 16 i HPV 18, izrazito povezana s karcinomom vrata maternice.

Cijepljenje protiv HPV-a financira 59 zemalja, no ono nije obavezno ni u jednoj državi. Najveći odaziv na cijepljenje je u Australiji, gdje je procijepljeno 73,1 posto djevojčica i 60 posto dječaka u dobi 12 do 13 godina.

Nedavno je objavljeno kako je Australija na putu da potpuno eliminira karcinom vrata maternice zahvaljujući besplatnom cijepljenju koje se provodi od 2007. godine. Podaci govore da među mladim ženama od 18 do 24 godine, dakle među onima koje su prve cijepljene, ima samo 1,1 posto HPV-a, a prije desetak godina bilo je čak 22,7 posto. U Europi prednjači Švedska, gdje je procijepljeno 80 posto djevojčica u dobi od 10 do 12 godina, te Danska, gdje je procijepljeno 69-83 posto djevojčica u dobi od 12 godina.

Cijepljenje protiv HPV-a uvršteno je u Nacionalni program cijepljenja u Hrvatskoj u proljeće 2015. godine, a od 2016. godine besplatno je i za dječake. Nažalost, u našoj je zemlji  odaziv na cijepljenje protiv HPV-a zasad vrlo slab. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), najveći odaziv na cijepljenje protiv HPV-a je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, niži je ili zanemariv u Ličko-senjskoj županiji i Dalmaciji. U Zagrebu je kod djevojčica oko devet posto, a za cijelu Hrvatsku oko pet posto. U svijetu je u populaciji djevojčica od 10 do 20 godina procijepljenost 6,1 posto, što znači da je Hrvatska ispod svjetskog prosjeka.

Razlozi za slab odaziv na cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj su brojni. S jedne strane, u našoj je zemlji ojačala negativna percepcija o cijepljenju općenito, a s druge strane oko cjepiva za HPV šire se teorije zavjere kako izaziva teške nuspojave te da potiče promiskuitet kod žena. No, velika studija američkih znanstvenika, objavljena 2015. godine u uglednom medicinskom časopisu JAMA (Journal of the American Medical Association), pokazala je kako cijepljenje djevojčica protiv HPV-a ne potiče na rizičnije spolno ponašanje i ne povećava broj oboljelih od spolno prenosivih bolesti.


nismo sameTanja Rudež dugogodišnja je znanstvena novinarka Jutarnjeg lista. Dobitnica je nagrade Britanskog udruženja znanstvenih pisaca (ABSW) za najbolju europsku znanstvenu novinarku 2015. godine.

Pročitajte i ostale članke

Kuhajte zdravo s Ljiljanom Pranjić

Ako vas privlači biljna prehrana, a nemate ideju što kuhati, posegnite za receptima Ljiljane Pranjić, naše vječne inspiracije.

Više

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donosimo smjernice pravilne prehrane

Iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine za čitatelje Nismo same pripremili su smjernice prehrane za oboljele od malignih bolesti.

Više

Revolucija u liječenju oboljelih od raka u Hrvatskoj

Zahvaljujući suradnji Vlade RH i tvrtke Roche bolesnici s metastatskim tumorima dobit će dijagnozu bolesti putem genskog profiliranja.

Više

Vaš život vrijedi truda

Snaga uma je onaj nevidljivi borac, pokretač i revolucionar u svim životnim zastojima i preprekama.

Više

Vukovarsko-srijemska županija podržala naš projekt uz poruku: Niste same!

Nakon Grada Zagreba i Hrvatske zajednice županija “Nisi sama – ideš s nama!” podržala je Vukovarsko-srijemska županija.

Više

Akcija Cost Cares: umrežavanjem stručnjaka do kvalitetnijeg zdravstva

Cilj je projekta izgradnja modela integrirane skrbi koji će biti testiran na više mjesta u EU.

Više

Kad more liječi

More je i puno više od inspiracije umjetnicima. Ono pomaže u liječenju mnogih pa tako i malignih bolesti.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama