Prim. mr. sc. Višnja Matković, voditeljica Odjela za radioterapiju i kemoterapiju Zavoda za ginekološku onkologiju KBC-a Zagreb

Posljednjih godina od ginekoloških tumora obolijevaju sve mlađe žene

Ivana Kalogjera

U povodu Lila tjedna  – Tjedna ženskog zdravlja  – intervju za „Nismo same“ dala je prim. mr. sc. Višnja Matković, voditeljica Odjela za radioterapiju i kemoterapiju Zavoda za ginekološku onkologiju KBC-a Zagreb. 

Svi se slažemo oko toga da je edukacija iznimno važna za rano otkrivanje ginekoloških tumora, što bitno utječe i na ishode liječenja. Kao onkologinja koja se svakodnevno susreće s oboljelima od raka, što biste savjetovali mladim ženama?   

Ginekološki tumori u pravilu su ‘dobno vezani tumori’ pa se kod mlađih žena najčešće razvijaju tumori na vratu maternice. Iz tog bi razloga mlađe žene trebale voditi računa o iscjetku, bolovima prilikom spolnog odnosa, krvarenju… Sve navedeno moralo bi ih ponukati da odmah potraže savjet liječnika.

 

Prim. dr. Višnja Matković 

Koliko bi često žena trebala napraviti ginekološki pregled?

Žene bi trebale biti svjesne toga da barem jednom godišnje moraju otići na ginekološki pregled.  PAPA obrisak, uz ginekološki pregled, izvrsna je metoda pretrage i detekcije bolesti, prvenstveno kada govorimo o tumoru na vratu maternice koji je najčešći u mlađih žena.

U toj su dobi vrlo rijetki tumori na jajniku, no i kad se razviju ti tumori ne pokazuju toliku zloćudnost kao tumori u srednjoj i starijoj životnoj dobi,

U mlađoj dobi tumori jajnika vezani su uz spolni dio jajnika, u kojem dolazi do stvaranja jajnih stanica, pa oni vrlo često dovode do poremećaja menstrualnog ciklusa, pojačane dlakavosti ili pojave prištića. Kada primijeti da se tako nešto događa s njezinim tijelom, svaka bi mlada žena morala otići na pregled, bez obzira na to je li imala spolni odnos ili ga još nije imala. Ginekološki se pregled može napraviti i rektalno ili ultrazvukom kroz trbuh, ne mora se nužno raditi vaginalni ultrazvuk.

Što je sa ženama srednje dobi?

Kada govorimo o ženama u dobi 40+, u toj su dobi najčešći tumori jajnika. Dakle, i za tu je dobnu skupinu opet obavezan ginekološki pregled i po mogućnosti, barem jednom godišnje, ginekološki ultrazvuk, budući da sam pregled bez ginekološkog ultrazvuka nije dostatan kada je riječ o tumorima jajnika.

Jako je važno i to da žena samu sebe osluškuje. Tumori jajnika mogu uzrokovati promjene sa stolicom, bolove u trbuhu, nadutost, kao i povećani opseg trbuha. Sve to upućuje na moguće promjene na jajnicima. Što se tiče tijela maternice, ti su tumori vrlo specifični po tome što vrlo rano daju jedan važan signal, a to je krvarenje. Prekomjerno krvarenje i krvarenje u menopauzi apsolutno pobuđuju sumnju da nešto nije u redu, pa bi žena u takvoj situaciji  morala napraviti ginekološki pregled, PAPA obrisak i ginekološki ultrazvuk. Već tada se s gotovo 90-postotnom sigurnošću može zaključiti radi li se o nečem zloćudnom ili ne. Drugim riječima, za dijagnozu ginekoloških tumora dovoljan je jednostavan pregled koji ne zahtijeva niti značajno vrijeme, niti ekstra pripreme pacijente, a obaviti se može u svakom domu zdravlja i svakoj ginekološkoj ordinaciji.

Sama stidnica i rodnica lako su pak dostupne i samim pacijenticama. Potpuno je u redu da si žene pregledaju i prepipaju te organe. Čim primijete neku izraslinu, bez obzira na veličinu izrasline, trebale bi se obratiti liječniku.

Koliki posto žena čini ovo o čemu govorite?

Vrlo mali.

Zašto?

To ni ja ne znam i tome se uvijek čudim. Posebice je tragično to da  tu naviku nemaju ni mlade žene. Ispočetka svi mislimo da je razlog nelagoda, budući da ginekološki pregled nikome nije ugodan, ali prije bih rekla da je u pitanju sram. U našem je mentalitetu uvriježeno to da žena, ako ne mijenja partnere, nema razloga ići ginekologu. To je najobičnija zabluda. Na pregled ginekologu trebaju ići i žene koje nemaju spolne odnose. Sve ginekološke tumore, nažalost, možete dobiti i bez spolnih odnosa.

Jedino što danas savršeno funkcionira jest to da žene znaju da krvarenje u postmenopauzi znači nešto loše, pa u takvim situacijama dolaze na pregled.  Zahvaljujući tome više od 90 posto tumora tijela maternice otkriva se u prvom stadiju bolesti, pa su i rezultati liječenja dobri. Kod raka jajnika problem je u tome što rak jajnika dugo ne daje simptome.

O svojoj bolesti najčešće vrlo otvoreno govore žene oboljele od raka dojke, no kad već malo idete dalje, teško ćete naći ženu oboljelu od raka jajnika koja je spremna podijeliti svoje iskustvo, da ne govorim o ženama oboljelima od raka vrata maternice. Kako to tumačite?

Oduvijek se smatralo da ginekološke probleme imaju samo one žene koje su imale više spolnih partnera i onda se bolest povezuje s tim da je to nešto sramotno, pa se o tome ne priča, kao da su one same krive što su dobile tu bolest.

S druge pak strane njihovi su partneri iz svega toga nekako izuzeti, premda kada govorimo o raku vrata maternice treba govoriti i o partneru. Nije dovoljno govoriti samo o ženi. Na kraju, nisu svi tumori raka vrata maternice povezan s HPV infekcijom. Za mali dio tih tumora ne zna se zašto nastaju. Kod nekih žena do oštećenja vrata maternice dovode i brojni porodi.

O svojoj bolesti najčešće vrlo otvoreno govore žene oboljele od raka dojke, no kad već malo idete dalje, teško ćete naći ženu oboljelu od raka jajnika koja je spremna podijeliti svoje iskustvo, da ne govorim o ženama oboljelima od raka vrata maternice. Kako to tumačite?

Oduvijek se smatralo da ginekološke probleme imaju samo one žene koje su imale više spolnih partnera i onda se bolest povezuje s tim da je to nešto sramotno, pa se o tome ne priča, kao da su one same krive što su dobile tu bolest.

S druge pak strane njihovi su partneri iz svega toga nekako izuzeti, premda kada govorimo o raku vrata maternice treba govoriti i o partneru. Nije dovoljno govoriti samo o ženi. Na kraju, nisu svi tumori raka vrata maternice povezan s HPV infekcijom. Za mali dio tih tumora ne zna se zašto nastaju. Kod nekih žena do oštećenja vrata maternice dovode i brojni porodi.

U kojoj su životnoj dobi najčešće vaše pacijentice?

Prosječna životna dob bolesnica oboljelih od raka jajnika, koja je prije iznosila 62 godine, u posljednjih se godinu dana spustila na 58 godina. Isto vrijedi i za rak vrata maternice, gdje je najveća skupina bolesnica u dobi između 30 i 40 godina, pa je ono na čemu bi trebalo intenzivno raditi prevencija svih vrsta ginekoloških tumora. Javnosti bi trebalo poslati jasnu poruku da ginekološki tumori nisu nikakva sramota te da se većina ginekoloških tumora može prevenirati redovitim pregledima.

Na koji bi način djecu i mlade trebalo educirati da vode brigu o zdravlju intimnih organa?

Mislim da se u školskim programima tome posvećuje premalo pažnje. Bojim se da smo tu jako zakazali, vani se o tome puno više govori i njihova su djeca puno više svjesnija sebe i svog tijela.

Nama u kliniku mame dovode djevojčice u dobi od 10, 11 godina, kada im počnu rasti dojke i u dojkama se pojavljuju bolni čvorići. Neke je djevojčice o tome sram razgovarati s mamama, neki put se to dogodi čisto igrom slučaja nakon što, primjerice, djevojčicu udari lopta na tjelesnom. Ti simptomi nisu ništa neobično, jer je to početak buđenja puberteta, a ja vidim da djeca o tome ne znaju ništa. Ne znaju ni roditelji, pa dolaze kod nas po pomoć i savjet u totalnoj panici.

 

Slijedimo li u liječenju ginekoloških tumora svjetske smjernice?

U posljednje dvije do tri godine situacija se značajno popravila, pa su nam uglavnom dostupni lijekovi koje propisuju europske onkološke smjernice Ono što je prihvaćeno vani, kod nas je registrirano i dostupno pacijentima bez ikakvih nadoplata. Naravno, uvijek postoji neki novi inovativni lijek koji je došao na tržište, možda prije dva-tri mjeseca, godinu dana i još nije još došao na našu listu. Ali budimo realni, taj lijek još ni vani nije konkretno zaživio. Naš je nedostatak taj što mi nemamo kliničke studije. Kada dođete u veliki klinički centar u Beču ili Münchenu, primjerice, ne možete ući a da vas već na vratima ne pitaju želite li se uključiti u kliničku studiju. Ta klinička studija  automatski bolnici donosi značajno sniženje troškova, a pacijentu korist jer će dobiti novi lijek koji još nije registriran i nije na listi, ali mu može spasiti život. Nama to nedostaje i zato mi još kaskamo.

Pročitajte i ostale članke

U Primorsko-goranskoj županiji broj novooboljelih od raka vrata maternice manji od europskog prosjeka

Znanstvene spoznaje o HPV-u dovele su do napretka u kontroli bolesti povezanih s HPV-om, a posebno u zaštiti zdravlja žena generativne dobi.

Više

Zdravlje uključuje i ono mentalno

Kao što sami ne liječimo ozljede i bolesti, tako je i u području osobnog razvoja, emocija i ponašanja potrebno potražiti stručnu pomoć.

Više

Australija je na putu da potpuno eliminira karcinom vrata maternice

Prema podacima WHO, rak vrata maternice po smrrtnosti je četvrti zloćudni tumor ženske populacije sa 266.000 umrlih žena godišnje.

Više

Posljednjih godina od ginekoloških tumora obolijevaju sve mlađe žene

Najveća skupina bolesnica oboljelih od raka vrata maternice je u dobi između 30 i 40 godina.

Više

Rak dojke nije bolest koja se razvila iz samo jednog razloga

Šansa da osoba mlađa od 30 godina oboli od raka dojke gotovo je jednaka ništici, ali nije nula, pa svaki čvor treba dijagnostički razjasniti.

Više

U Primorsko-goranskoj županiji broj novooboljelih od raka vrata maternice manji od europskog prosjeka

Znanstvene spoznaje o HPV-u dovele su do napretka u kontroli bolesti povezanih s HPV-om, a posebno u zaštiti zdravlja žena generativne dobi.

Više

Zdravlje uključuje i ono mentalno

Kao što sami ne liječimo ozljede i bolesti, tako je i u području osobnog razvoja, emocija i ponašanja potrebno potražiti stručnu pomoć.

Više

Australija je na putu da potpuno eliminira karcinom vrata maternice

Prema podacima WHO, rak vrata maternice po smrrtnosti je četvrti zloćudni tumor ženske populacije sa 266.000 umrlih žena godišnje.

Više

Posljednjih godina od ginekoloških tumora obolijevaju sve mlađe žene

Najveća skupina bolesnica oboljelih od raka vrata maternice je u dobi između 30 i 40 godina.

Više

Rak dojke nije bolest koja se razvila iz samo jednog razloga

Šansa da osoba mlađa od 30 godina oboli od raka dojke gotovo je jednaka ništici, ali nije nula, pa svaki čvor treba dijagnostički razjasniti.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama