Hrvatsko zdravstvo može i mora bolje

Nismo same

U sklopu kampanje Nisi sama ideš s nama u organizaciji udruge Nismo same,  Zaklade Solidarna i Zbora zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a, u četvrtak, 5. travnja, u Hrvatskom novinarskom društvu održan je okrugli stol ‘Može li Hrvatska bolje? Problemi i moguća rješenja u prevenciji i liječenju raka, drugog uzročnika smrtnosti žena u Hrvatskoj’.

Prof. dr. sc. Maja Vehovec, znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu u Zagrebu koja se bavi ekonomikom zdravstva odmah je na početku konstatirala da je hrvatski zdravstveni sustav fiskalno neodrživ, zato trebamo i možemo bolje, bez obzira što je sam zdravstveni sustav težak bolesnik u dugogodišnjim dugovima. U svih 28 zemalja EU zdravstveni sustavi, što se financiranja tiče, u najvećem se postotku oslanjaju na javne izvore financiranja, iz kojih dolazi oko 80 posto novca, bilo da je riječ o doprinosima ili izravnom financiranju iz proračuna, naglasila je prof. Vehovec dodajući da je stoga pogrešna predodžba da bi veći udio privatnog zdravstva ili osiguranja poboljšao situaciju. (U privitku potražite prezentaciju prof. dr. Vehovec.)

Istovremeno, valja uzeti u obzir da troškovi zdravstva rastu samim time što stanovništvo stari, a u medicinu dolaze nove tehnologije i inovativni lijekovi i niti jedna zemlja ne može zaustaviti rast troškova u zdravstvu. Samo bolja organizacija rada može racionalizirati sustav, zaključila je Vehovec naglasivši kako zdravstvo zahtjeva cjelovitu reformu, a za nju treba politički konsenzus te dodala da se ona ne može provesti za četiri već je potrebno najmanje osam godina.

Svi sudionici su se složili da zemlje koje imaju sređenu ekonomiju u pravilu imaju i sređeno zdravstvo, a naše zdravstvo opstoji i funkcionira isključivo zahvaljujući profesionalnosti i stručnosti zdravstvenog osoblja.

Prof. dr. sc. Damir Vrbanec, pročelnik Zavoda za internističku onkologiju KBC-a Zagreb, govoreći o velikom razvoju medicine u posljednjih 20-tak godina i napretku novih metoda liječenja,  podsjetio je i na razvoj onkološke struke i u Hrvatskoj. Međutim, zanemaruju se programi edukacije ukupnog stanovništva i prevencije. Iznimno niske stope odaziva na preventivne preglede s jedne strane (odaziv na Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva sada svega 18 posto, što znači da se na preventivni pregled odazove svega 1-2 osobe od 10-ak pozvanih), te duge liste čekanja za dijagnostiku od kojih veliki dio zapravo nije potreban, upravo govore i o potrebi dodatne edukacije prije svega liječnika primarne zdravstvene zaštiteIznimno uspješnima su se pokazali centri izvrsnosti u našim kliničkim centrima koji pokazuju po statistici puno polje rezultate od drugih bolnica. Ima puno područja gdje se mogu napraviti neke promjene koji će poboljšati ishode naših pacijenata. Primjerice, povezivanje kliničkih bolnica s manjim regionalnim bolnicama.

Prof. dr. sc. Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB Dubrava, govorio je o znatno boljoj opremljenosti bolnica, prije svega CT i MR aparatima što dijelom treba zahvaliti i korištenju EU fondova, a prije svega se odnosi na šest velikih centara. Također, naglasio je da su statistike smrtnosti od karcinoma dojke proteklih godina nešto bolje. Postoji potreba za poboljšanjem kod pristupa liječenju mlađih žena kod kojih je češći agresivniji oblik tumora. Stoga je bitna suradnja stručnih liječničkih društava s udrugama pacijentica i pacijenata. Brkljačić je istaknuo i kako, unatoč objavama u medijima po kojima je kod nas situacija s rakom dojke najgora u Europi, više od 79 posto žena u Hrvatskoj preživi pet godina nakon postavljanja dijagnoze te da postoji nekoliko tranzicijskih zemalja koje imaju niže stope petogodišnjeg preživljenja od Hrvatske. No, tu i dalje postoje mogućnosti za poboljšanje.

Konačno je, kazao je prof. Brkljačić, krenula i izrada Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti. Objasnio je i kako u KB Dubrava postoje multidisciplinarni timovi koji diskutiraju i zajednički rade planove liječenja za svaku pojedinu pacijenticu.

Nažalost, tome nije tako u većini zdravstvenih ustanova, naglasile su članice udruga pacijenata i pacijentica koje su prisustvovale okruglome stolu, navodeći kao primjer nedostatak smjernica odnosno protokola, posebno u trenucima kada se bolesnicima priopćava dijagnoza.

Dr. sc. Mario Šekerija, voditelj Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, istaknuo je da za dobivanje kompletne slike stanja valja koristiti četiri parametra – koliko je novooboljelih osoba unutar jedne kalendarske godine, potom smrtnost od te bolesti, zatim preživljenje odnosno koliko je osoba kojima je postavljena dijagnoza živo i nakon pet godina, te prevalencija – koliko imamo ljudi kojima je ikada postavljenja dijagnoza. „U Hrvatskoj je godišnje 22.500 novooboljelih od raka, od čega je oko 12.000 muškaraca, a ostalo žene, dok u cijeloj državi trenutačno živi 170.000 osoba kojima je nekada postavljena dijagnoza zloćudne maligne bolesti“, naveo je dr. Šekerija. „Što se tiče svih karcinoma, Hrvatska je zemlja relativno srednjeg intenziteta oboljenja, ali visoke smrtnosti. Imamo vrlo visoke stope karcinoma pluća, s tim da je on kod muškaraca u padu, a raste kod žena“, dodao je, te napomenu kako je svjesnost o razini raka dojke porasla, ali da je veliki problem u Hrvatskoj rak debelog crijeva, s oko 3300 novih slučajeva godišnje i najnižom stopom preživljenja u Europi, pogotovo i stoga što je odaziv na sve akcije za rano otkrivanje vrlo slab.

Doc. dr. sc. Vesna Ramljak, specijalistica kliničke citologije zaposlena na Klinici za tumore te predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska, naglasila je kako zdravstvo nije proizvođač novca, već se u njemu novac mora trošiti da bi se postigli što bolji rezultati. „Neophodna je stalna edukacija, pogotovo među liječnicima primarne zdravstvene zaštite – jer žene nemaju odgovore na brojna pitanja. Naše su žene danas upoznate i mnogo osjetljivije na rak dojke, te je za očekivati pad smrtnosti od ovog karcinoma, a to je posljedica dugogodišnjih ulaganja u prevenciju.“ U tome ju je podržala prof. dr. sc. Maja Vehovec, dodavši kako hrvatski zdravstveni sustav proizvodi velike dugove, a pri tome i nezadovoljstvo, što znači da imamo problem kojemu se treba sustavno prići.

Svetlana Antonini, dr. med. spec. radiologije iz zagrebačkog Doma zdravlja Centar, navela je kako uz problem što je premalo njenih kolega u sustavu zdravstva, postoji i drugi – klinike su preuzele aparaturu i preventivne programe, ali dio preventivnog programa i dalje se radi na razini domova zdravlja. „Iako je dostupnost veća kod potonjih, educiranost osoblja je mnogo manja. Razina obrazovanosti i njihova zainteresiranost je katastrofalna, i na tome se treba hitno početi raditi.“

Prof. dr. sc. Boris Brkljačić upozorio je i kako je danas 30 posto aparata u Hrvatskoj neadekvatne starosti pa se prema važećim kriterijima, primjerice u Istri, uopće ne bi mogao raditi screening. Istodobno, napomenuo je, svaka javna nabava traje po dvije godine jer se tvrtke dobavljači žale, i cijeli proces postaje kompliciran. No, unatoč tome, ako se govorio o preživljavanju od karcinoma dojke, i u mnogim zemljama koje su bogatije od nas rezultati su mnogo slabiji, optimistično je zaključio Brkljačić.

Okrugli stol moderirala je HRT-ova urednica Sanja Kocijančić Petričević.

Tijekom okrugloga stola Sanja Sarnavka u ime Zaklade Solidarna podsjetila je okupljene na primjer Saše Pavlića, oca koji je svojim hodom od Rijeke do Zagreb želio upozoriti hrvatsku Vladu da svako bolesno dijete zaslužuje pravo na liječenje i lijek.  

Foto: HINA /Zvonimir KUHTIĆ

 

Prezentacija o financiranju zdravstva_ NISMO SAME_5.04.2018

Pročitajte i ostale članke

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Zdravi recepti by Snježana Slonja

Nakon nalaza koji je pokazao da ima rak, Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte i savjete podijeliti s nama.

Više

U Rijeci održana četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

Četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“, u organizaciji Dubravke Šuice, zastupnice u EU parlamentu, održana je 27. rujna.

Više

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Udruga „JA KA“ danas slavi drugi rođendan

Još u bolnici V. Kastratović razmišljala je o tome što može učiniti za sebe i žene, ako preživi karcinom. Nakon toga osnovala je udrugu.

Više

aBeCeda raka dojke (2. dio)

U sklopu naše kampanje “U listopadu nosimo roza!” svaki smo dan obradili najmanje jedan pojam vezan uz rak dojke, od dijagnoze do liječenja.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama

Pročitajte i ostale članke

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Zdravi recepti by Snježana Slonja

Nakon nalaza koji je pokazao da ima rak, Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte i savjete podijeliti s nama.

Više

U Rijeci održana četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

Četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“, u organizaciji Dubravke Šuice, zastupnice u EU parlamentu, održana je 27. rujna.

Više

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Udruga „JA KA“ danas slavi drugi rođendan

Još u bolnici V. Kastratović razmišljala je o tome što može učiniti za sebe i žene, ako preživi karcinom. Nakon toga osnovala je udrugu.

Više

aBeCeda raka dojke (2. dio)

U sklopu naše kampanje “U listopadu nosimo roza!” svaki smo dan obradili najmanje jedan pojam vezan uz rak dojke, od dijagnoze do liječenja.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama