Maligna bolest i gubitak želje za borbom 

Maja Vukoja, dr. med. spec. psihijatar

‘Ostani pozitivan’ rečenica je koju često čujemo, ali ponekad kroz teške i iscrpljujuće borbe nije lako ostati hrabar i optimističan.
Postoje brojna istraživanja o osjećaju bezizlaznosti i gubitku volje za životom unutar raznih bolesti i okolnosti, pa tako i kod malignih oboljenja.
Dugoročni stres, besciljnost i depresija bolesnika mogu dovesti u stanje u kojem osjeća kako više nema snage živjeti.Tema je to koja je u društvu još uvijek stigmatizirana.
Zapravo, stigmatizirajuće je bolovati od maligne bolesti, ali još je teže kada životne tegobe posljedično zahvate našu dušu.
O tome se ne govori.
A tu je zapravo unutar cijele priče pitanje nemoći koju svi ponekad osjetimo, i koju ne smijemo potiskivati, već moramo ići kroz nju.
Treba ići kroz bol.Uvijek je važno imati na umu samu osobnost bolesnika, obiteljsku povijest bolesti, eventualnu prethodnu depresiju prije nastalog karcinoma, vrstu karcinoma, tijek liječenja i životne okolnosti u kojima se bolesnik nalazi.
Do sada se pokazalo da se kod gubitka vitalnih nagona, pa tako i nagona za opstankom, obično radilo o metastatskim karcinomima s nepovoljnim prognozama te o disfunkcionalnim osobama koje su, uz sve poteškoće, trpjele i veliku tjelesnu bol. Naročito ako je od otkrivanja/početka bolesti prošlo pet i više godina.
Mlađe oboljele osobe pod većim su rizikom od psihičkog pogoršanja budući da bolest utječe na njihovu plodnost i radno funkcioniranje.
Određene specifičnosti i razlike mogle bi biti od pomoći u psihijatrijskom liječenju i prevenciji daljnjeg pogoršanja.Od posebne je važnosti prepoznati znakove kliničke depresije.
Tuga, bezvoljnost i besperspektivnost, nesanica, socijalna izolacija i manjak apetita koji traju tjednima upućuju na kliničku depresiju.
Simptomi koje posebno ističemo su:

  • gubitak nade u ozdravljenje – što rezultira gubitkom želje za borbom;
  • osjećaj beskorisnosti – kada sam život i naš udio u društvu gube na značenju;
  • osjećaj krivnje –  osjećamo da smo na teret okolini, posebice bližnjima, a taj osjećaj može doseći psihotičnu razinu – ‘ja sam kriv/ kriva zbog bolesti, bolest je došla jer ja to zaslužujem, kao kazna, ja sam loša osoba…’


Svako upadljivo psihičko pogoršanje mora se odmah prijaviti nadležnom onkologu ili psihijatru!

Važno je što ranije uvesti/ korigirati psihofarmakoterapiju te kombinacijom lijekova i psihoterapije pružiti podršku pacijentu, no uzeti u obzir i hospitalno liječenje!
U svemu je najvažnija suradnja onkologa i psihijatara/ psihologa te ‘pokrivanje’ onih osnovnih potreba kao što su:
san, redovita prehrana, tjelesne aktivnosti, u skladu s mogućnostima, i maksimalna redukcija boli.
Podrška prijatelja i obitelji u cijelom procesu čine veliki udio u oporavku i olakšavanju tegoba.

Osnova je svega: biti uz oboljeloga i do kraja mu davati nadu.

Neke priče ne završe onako kao što smo se nadali te na nas ostavljaju velike posljedice i trajne ožiljke, ali nadu nikada ne treba gubiti.

Za gubitak nade uvijek ima vremena!
Biti ‘čovjeku čovjek’ ponekad je najteže, a ujedno i najpotrebnije i najjednostavnije.
I srcu najbliže.
A onda je i sunčana strana ulice bliža da nas obasja svojom toplinom.


nismo same

Maja Vukoja rođena je 1980. u Zagrebu gdje je diplomirala na Medicinskom fakultetu te završila specijalizaciju iz psihijatrije. Trenutačno je na subspecijalizaciji iz psihoterapije. Radi u KBC-u Zagreb (Rebro), u Dnevnoj bolnici za afektivne poremećaje, a u sklopu koje vodi i grupne psihoterapije. Volonterski je suradnik časopisa „Osmijeh“ u kojem piše o obiteljskoj problematici i poteškoćama u psihološkom razvoju djece. Od osnovne škole aktivno se bavi književnošću i glazbom. Podržava liječenje kroz razne pravce umjetnosti: art terapiju i pet terapiju (terapija uz pomoć životinja).

 

Pročitajte i ostale članke

Kada nada nikne iz najveće tuge

Nova priča naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, o tome zašto se slomimo onda kada to najmanje očekujemo i kako izaći iz takvog stanja.

Više

Kuhajte zdravo s Ljiljanom Pranjić

Ako vas privlači biljna prehrana, a nemate ideju što kuhati, posegnite za receptima Ljiljane Pranjić, naše vječne inspiracije.

Više

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Na Interliberu predstavljena knjiga „Nismo same“ posvećena istinskim heroinama

Izuzetno dirljivoj, ali optimističnoj promociji na Profilovu štandu, uz priređivačicu knjige Ivanu Kalogjeru, nazočilo je čak 27 autorica i autora iz svih krajeva Hrvatske.

Više

Otkriće znanstvenika s MIT-a: Računalni program upozorava koja je žena u opasnosti da oboli od raka dojke

Na jednom od najboljih svjetskih sveučilišta kreirali su računalni program koji iz mamografskih snimki može očitati hoće li se u idućih pet godina u nekom tkivu razviti rak dojke ili neće.

Više

Ivana Kalogjera govornica na TEDx Zagreb Women konferenciji

TEDxZagrebWomen konferencija održava se subotu, 7. prosinca, u Kulturnom centru Travno. Početak je u 16 sati, a ulaznice potražite na eventim.hr.

Više

U Hrvatskoj još uvijek mnoge žene nakon mastektomije ne žele nove grudi

Na vaša pitanja o rekonstrukciji dojke odgovara plastični kirurg dr. sc. Andrej Roth, s Klinicke za tumore KBC-a Sestara milosrdnica.

Više

Sve što trebate znati o trostruko negativnom raku dojke

Prema medicinskoj literaturi, trostruko negativni rak dojke prvi se put spominje u listopadu 2005. godine.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama