Maligna bolest i gubitak želje za borbom 

Maja Vukoja, dr. med. spec. psihijatar

‘Ostani pozitivan’ rečenica je koju često čujemo, ali ponekad kroz teške i iscrpljujuće borbe nije lako ostati hrabar i optimističan.
Postoje brojna istraživanja o osjećaju bezizlaznosti i gubitku volje za životom unutar raznih bolesti i okolnosti, pa tako i kod malignih oboljenja.
Dugoročni stres, besciljnost i depresija bolesnika mogu dovesti u stanje u kojem osjeća kako više nema snage živjeti.Tema je to koja je u društvu još uvijek stigmatizirana.
Zapravo, stigmatizirajuće je bolovati od maligne bolesti, ali još je teže kada životne tegobe posljedično zahvate našu dušu.
O tome se ne govori.
A tu je zapravo unutar cijele priče pitanje nemoći koju svi ponekad osjetimo, i koju ne smijemo potiskivati, već moramo ići kroz nju.
Treba ići kroz bol.Uvijek je važno imati na umu samu osobnost bolesnika, obiteljsku povijest bolesti, eventualnu prethodnu depresiju prije nastalog karcinoma, vrstu karcinoma, tijek liječenja i životne okolnosti u kojima se bolesnik nalazi.
Do sada se pokazalo da se kod gubitka vitalnih nagona, pa tako i nagona za opstankom, obično radilo o metastatskim karcinomima s nepovoljnim prognozama te o disfunkcionalnim osobama koje su, uz sve poteškoće, trpjele i veliku tjelesnu bol. Naročito ako je od otkrivanja/početka bolesti prošlo pet i više godina.
Mlađe oboljele osobe pod većim su rizikom od psihičkog pogoršanja budući da bolest utječe na njihovu plodnost i radno funkcioniranje.
Određene specifičnosti i razlike mogle bi biti od pomoći u psihijatrijskom liječenju i prevenciji daljnjeg pogoršanja.Od posebne je važnosti prepoznati znakove kliničke depresije.
Tuga, bezvoljnost i besperspektivnost, nesanica, socijalna izolacija i manjak apetita koji traju tjednima upućuju na kliničku depresiju.
Simptomi koje posebno ističemo su:

  • gubitak nade u ozdravljenje – što rezultira gubitkom želje za borbom;
  • osjećaj beskorisnosti – kada sam život i naš udio u društvu gube na značenju;
  • osjećaj krivnje –  osjećamo da smo na teret okolini, posebice bližnjima, a taj osjećaj može doseći psihotičnu razinu – ‘ja sam kriv/ kriva zbog bolesti, bolest je došla jer ja to zaslužujem, kao kazna, ja sam loša osoba…’


Svako upadljivo psihičko pogoršanje mora se odmah prijaviti nadležnom onkologu ili psihijatru!

Važno je što ranije uvesti/ korigirati psihofarmakoterapiju te kombinacijom lijekova i psihoterapije pružiti podršku pacijentu, no uzeti u obzir i hospitalno liječenje!
U svemu je najvažnija suradnja onkologa i psihijatara/ psihologa te ‘pokrivanje’ onih osnovnih potreba kao što su:
san, redovita prehrana, tjelesne aktivnosti, u skladu s mogućnostima, i maksimalna redukcija boli.
Podrška prijatelja i obitelji u cijelom procesu čine veliki udio u oporavku i olakšavanju tegoba.

Osnova je svega: biti uz oboljeloga i do kraja mu davati nadu.

Neke priče ne završe onako kao što smo se nadali te na nas ostavljaju velike posljedice i trajne ožiljke, ali nadu nikada ne treba gubiti.

Za gubitak nade uvijek ima vremena!
Biti ‘čovjeku čovjek’ ponekad je najteže, a ujedno i najpotrebnije i najjednostavnije.
I srcu najbliže.
A onda je i sunčana strana ulice bliža da nas obasja svojom toplinom.


nismo same

Maja Vukoja rođena je 1980. u Zagrebu gdje je diplomirala na Medicinskom fakultetu te završila specijalizaciju iz psihijatrije. Trenutačno je na subspecijalizaciji iz psihoterapije. Radi u KBC-u Zagreb (Rebro), u Dnevnoj bolnici za afektivne poremećaje, a u sklopu koje vodi i grupne psihoterapije. Volonterski je suradnik časopisa „Osmijeh“ u kojem piše o obiteljskoj problematici i poteškoćama u psihološkom razvoju djece. Od osnovne škole aktivno se bavi književnošću i glazbom. Podržava liječenje kroz razne pravce umjetnosti: art terapiju i pet terapiju (terapija uz pomoć životinja).

 

Pročitajte i ostale članke

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donosimo smjernice pravilne prehrane

Iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine za čitatelje Nismo same pripremili su smjernice prehrane za oboljele od malignih bolesti.

Više

Nikada ne čekajte

Ne zamišljajte druge ljude, gledajte što čine, jer to je bliže istini, savjetuje naša poznata književnica Sanja Pilić.

Više

Rizik za srce nakon liječenja raka dojke

Najnovije istraživanje: žene starije od 45 godina koje su se liječile od raka dojke imaju povećan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Više

Nakon što sam oboljela od raka muči me nesanica. Je li to normalno?

Više od polovice oboljelih od raka tijekom liječenja pati od nesanice, a mnogi probleme sa spavanjem imaju još mjesecima nakon toga.

Više

Završio 3. sastanak udruga pacijenata iz 12 zemalja: Budućnost onkološkog liječenja je u zdravstvenoj skrbi prilagođenoj osobnim potrebama pacijenata

Predavanje je održao i prof. dr. Joseph Gligorov, izvršni direktor Instituta za maligne bolesti Sveučilišta Sorbonne.

Više

Svaki četvrti bolesnik s rakom u Hrvatskoj na prvi pregled čeka više od mjesec dana

Prvo istraživanje o ishodima liječenja prema iskustvima pacijenata provedeno je u dvanaest zemalja srednje i istočne Europe

Više

Postoji li veza između ljutnje i raka?

Smatra se kako emocija ljutnje pokreće lanac bioloških procesa koji vode u bolest.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama