Pogled iz drugog kuta: Što kada uloga liječnika postane preteška?

Maja Vukoja, dr. med. spec. psihijatar

Medicina je vrlo odgovorno i zahtjevno područje za koje treba puno uloženog truda i novih saznanja koja treba pratiti kroz čitav radni vijek.

Onkologija je zasigurno jedna od najsloženijih grana medicine, ne samo zbog specifičnosti u liječenju, već i zbog emocionalnog tereta s kojim se nose bolesnici, ali jednako tako i njihovi liječnici. 

Rad s oboljelima od malignih bolesti izrazito je stresan posao jer liječnike s teškim životnim situacijama suočava na dnevnoj bazi.

Također, prisutan je sukob između želje liječnika da postigne idealan terapijski cilj i stvarnosti koja nije uvijek u skladu s njegovim (često nerealnim) očekivanjima.

Sve to kod liječnika onkologa dugoročno dovodi do frustracija i osjećaja da su razočarali sami sebe, oboljele osobe i članove njihovih obitelji.

Gledati teškim bolestima u oči u isto vrijeme znači i suočiti se s vlastitom smrtnošću, kao i sa smrtnošću bliskih osoba oko nas.

Postavlja se pitanje kako se nositi s takvim stresom i istovremeno profesionalno obavljati svoj posao. 

Zbog svega navedenog, neosporna je činjenica da je zdravstveno osoblje, koje je u stalnom kontaktu  s onkološkim bolesnicima, među najosjetljivijim skupinama za razvoj psihičkih bolesti.  

Istraživanja provedena među osobljem na onkološkim odjelima pokazala su visoke rezultate na ljestvicama sagorijevanja od stresa, iscrpljenosti i osjećaja nemoći, s većom prevalencijom kod žena nego kod muškaraca.

Zaštitni faktor, koji je također ustanovljen, bazično je zadovoljstvo zbog bavljenja upravo ovom granom medicine, naročito u slučaju većeg profesionalnog uspjeha te osjećaja da osobu cijene i kolege i pacijenti.

Naravno, sve ovisi i o psihološkom profilu samog liječnika, njegovim osobnim životnim okolnostima, načinu na koji se nosi s vlastitim poteškoćama, kao i o tome koliko si visoke i realne ciljeve on postavlja.

Što je veći terapijski učinak uz osjećaj svrsishodnosti i cijenjenosti, jači je i ‘zaštitni omotač od stresa’.

Važno je da osoblje, unatoč razvoju tehnologije, ne zakaže u području komunikacije.

To se odnosi na adekvatnu komunikaciju s bolesnicima, kolegama, ali i osobama u privatnom životu.

Oni koji teško verbaliziraju svoja i tuđa emocionalna stanja, izloženiji su stresu od ostalih.

Zato je u općem interesu da svi liječnici koji rade s onkološkim bolesnicima rade na sebi i svojim komunikacijskim vještinama.

Faktori rizika za stres su i nedovoljna fizička aktivnost, premorenost, zapostavljanje osobnog života uz konzumaciju alkohola, nikotina i drugih psihoaktivnih supstanci.

Upravo zahtjevan posao liječnika često rezultira nezdravim načinima života i sklonosti ovisnostima, o čemu se nerado govori.

Ne zaboravimo da su i liječnici samo ljudi kojima je unatoč zvanju, profesionalnosti i stručnosti teško gledati tuđu patnju, nositi se s naporom, stresom, gubicima i osjećajem da nisu zadovoljili sami sebe.

Liječnici često zanemaruju vlastito psihičko i fizičko zdravlje jer su identificirani s ulogom osobe koja liječi druge, odnosno ulogom svemoćne osobe koja ne smije imati slabosti niti se razboljeti, a to je, osim što je daleko od istine, uzrok i neredovitih odlazaka liječnika na kontrole njihovog zdravstvenog stanja te negacije potencijalnih bolesti, uz otpor prema traženju pomoći.

Zaključno možemo reći da je psihičko i fizičko zdravlje liječnika, a među njima su onkolozi jedna od najugroženijih skupina, problem koji se ne smije zanemariti.

Na kraju krajeva, uz iscrpljenog liječnika pati cijelo osoblje, ali pate i bolesnici i obitelji svih sudionika u procesu liječenja.

Svi liječnici, kao i ostalo medicinsko osoblje, moraju biti svjesni svojih kapaciteta te u slučaju poteškoća i sami potražiti liječničku pomoć.


nismo same

Maja Vukoja rođena je 1980. u Zagrebu gdje je diplomirala na Medicinskom fakultetu te završila specijalizaciju iz psihijatrije, a nedavno i subspecijalizaciju iz psihoterapije. Radi u KBC-u Zagreb (Rebro), u Dnevnoj bolnici za afektivne poremećaje, u sklopu koje vodi i grupne psihoterapije.

Volonterski je suradnik časopisa „Osmijeh“ u kojem piše o obiteljskoj problematici i poteškoćama u psihološkom razvoju djece. Od osnovne škole aktivno se bavi književnošću i glazbom. Podržava liječenje kroz razne pravce umjetnosti: art terapiju i pet terapiju (terapija uz pomoć životinja).

 

Pročitajte i ostale članke

Prije kemoterapije i zračenja obavezno posjetite stomatologa

Iznimno je važno da liječenju kemoterapijom pristupite sa zdravom usnom šupljinom.

Više

Onkološka škola života

Jesu li i zašto osobe oboljele od malignih bolesti najzahvalniji pacijenti? Ne propustite najnoviju kolumnu naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje.

Više

Bolest kao učiteljica života

Nova kolumna naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, u kojoj autorica navodi što sve od osoba oboljelih od malignih bolesti možemo naučiti o životu.

Više

Kada nada nikne iz najveće tuge

Nova priča naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, o tome zašto se slomimo onda kada to najmanje očekujemo i kako izaći iz takvog stanja.

Više

Kuhajte zdravo s Ljiljanom Pranjić

Ako vas privlači biljna prehrana, a nemate ideju što kuhati, posegnite za receptima Ljiljane Pranjić, naše vječne inspiracije.

Više

Kad muškarci plaču

Naša psihijatrica Maja Vukoja donosi priču u čovjeku kojem je od raka oboljela čitava obitelj.

Više

Tjedan ljepote: Od 10. – 16. 2. uljepšajte se za samo 100 kuna i donirajte za Nismo same

Ove godine je Udruženje dio iznosa od kotizacija salona odlučilo donirati Udruzi žena oboljelih i liječenih od raka NISMO SAME.

Više

Počela kampanja “Ne zaboravi me”

Kampanju je pokrenula udruga SVE za NJU s partnerima: Hrvatskim društvom za ginekološku onkologiju te udrugama NISMO SAME i „JA KA“.

Više

Pogled iz drugog kuta: Što kada uloga liječnika postane preteška?

U općem je interesu da svi liječnici koji rade s onkološkim bolesnicima rade na sebi i svojim komunikacijskim vještinama.

Više

99 posto anketiranih: Da, želimo da se projekt „Nisi sama – pitaj bez srama!“ nastavi i u 2020.!

Pitali smo vas želite li da se projekt „Nisi sama – pitaj bez srama!“, koji naša udruga u suradnji s psihijatrom Majom Vukoja provodi od 2018. godine, nastavi i u 2020. Hvala svima koji su ispunili anketu.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama