Što je sreća?

Maja Vukoja, dr. med. spec. psihijatar

O sreći volimo diskutirati, volimo je definirati, a ponajviše volimo dijeliti savjete kako biti sretan, kao da se radi o receptu za obiteljski kolač.
Američki psiholog Daniel Kahneman, dobitnik Nobelove nagrade, kaže da mnogi ljudi iskreno žele biti sretni, ali svoj ‘put ka sreći’ nekako voze u krivom smjeru.
Kahneman razlikuje pojmove ‘sreća’ i ‘zadovoljstvo’. Sreću opisuje kao trenutno iskustvo koje nas preplavi svojom toplinom i intenzitetom, dok je zadovoljstvo dugoročan osjećaj. Zadovoljstvo se bazira na stabilnim temeljima i konstantno uloženom trudu koji posljedično daje željene rezultate.
Mjerenjem ‘svakodnevne sreće’ Kahneman je došao do zaključka da druženje s prijateljima daje visoku razinu efikasnosti. Mnogi ljudi, zauzeti određenim zadanim ciljevima i obavezama, ne stavljaju socijalizaciju na listu prioriteta, što dovodi do zaključka da za srećom ne žudimo dovoljno jako kao što tvrdimo. 

Točnije, nedovoljno se trudimo biti sretni.
Na sreću i zadovoljstvo utječe i puno drugih faktora, kao što su uspješno postignuti ciljevi, financijska stabilnost i sl. No, samo do određene granice koja nam omogućava dostojanstven život i zadovoljava nužne potrebe.
Drugim riječima, ako nisi gladan, gol i bos, ako imaš krov nad glavom, imaš sposobnost biti jednako sretan kao i najbogatiji čovjek na svijetu.
Paradoksalno, upravo bogati ljudi su zapravo često nesretni.
Kahneman sreću dijeli i na dvije vrste.
Onu sreću koja je vezana uz pamćenje i sreću koja je vezana uz trenutno iskustvo.
Zadovoljstvo je retrospektivno.
Sreća je ta koja se pojavljuje u realnom vremenu.
Ovdje i sada.
Onoliko koliko se sjećamo lijepih trenutaka, toliko će biti i naše zadovoljstvo.
Zato mnogi ljudi tako silno žele zabilježiti trenutke fotoaparatom ili kamerom.
Oni time produžuju sjećanje na pozitivne trenutke. 

S druge strane događa se da u tim trenucima često zaboravimo uživati. Preokupirani smo kvantitetom u svim aspektima života, žudimo ka megalomaniji, tome da budemo svuda viđeni, uvijek u najboljem izdanju.
Razmislite o svojim pozitivnim događajima u jučerašnjem danu, minulom tjednu, mjesecu, godini.
Koja su vaša najljepša razdoblja?
Jeste li tada istinski uživali?
Kada ste posljednji put šetali kroz šumu?
Kada ste pozvali drage ljude na druženje?

Kada ste bili u kinu, kazalištu ili na koncertu?
Kada ste si pripremili ljekovitu kupku ili kupili cvijet?
Razmislite, što ste dobro učinili za sebe, a što za druge?

Stara izreka kaže da je svatko od nas u životu doživio dovoljno loših trenutaka da bi mogao biti nesretan.
Ali zašto?
Zašto si dati to pravo?

U posljednje me vrijeme često pitaju kako biti sretan ako izgubiš voljenu osobu ili ako si bolestan. Ljude zanima glume li ti ljudi da su sretni.

Odgovor je: NE!

Nakon prolaska kroz mračnu stranu življenja, nakon zdravog žalovanja u kojem se ne sramimo svoje tuge, nemoći i potrebe da nam se pomogne, počnemo drugačije gledati na život.
Najednom primjećujemo stvari koje do tada nismo primjećivali, prestanemo se nervirati oko sitnica.
Upravo tada počinjemo uživati u svakom dobrom danu!

Kažem svakom dobrom, jer sreća, ili po Kahnemanu zadovoljstvo, nije apsolutno stabilna crta.
Bit će dana kad ćete se naljutiti, bit će dana kada ćete plakati i dana kad ćete se umotati u deku i težiti samoći.
To ne znači biti nesretan niti nezadovoljan!

Zato i kažemo da sreća nije ono što posjedujemo. Sreća je umijeće!

 


nismo same

Maja Vukoja rođena je 1980. u Zagrebu gdje je diplomirala na Medicinskom fakultetu te završila specijalizaciju iz psihijatrije, a nedavno i subspecijalizaciju iz psihoterapije. Radi u KBC-u Zagreb (Rebro), u Dnevnoj bolnici za afektivne poremećaje, u sklopu koje vodi i grupne psihoterapije.

Volonterski je suradnik časopisa „Osmijeh“ u kojem piše o obiteljskoj problematici i poteškoćama u psihološkom razvoju djece. Od osnovne škole aktivno se bavi književnošću i glazbom. Podržava liječenje kroz razne pravce umjetnosti: art terapiju i pet terapiju (terapija uz pomoć životinja).

 

Pročitajte i ostale članke

8 životnih lekcija kojima nas može naučiti rak

Na svijetu postoji više stotina ljudi koji su preboljeli rak, a koji svoja iskustva dijele na svom blogu. Jedna je od njih i Sabrina, autorica ovog iznimno inspirativnog teksta.

Više

Prije kemoterapije i zračenja obavezno posjetite stomatologa

Iznimno je važno da liječenju kemoterapijom pristupite sa zdravom usnom šupljinom.

Više

Onkološka škola života

Jesu li i zašto osobe oboljele od malignih bolesti najzahvalniji pacijenti? Ne propustite najnoviju kolumnu naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje.

Više

Bolest kao učiteljica života

Nova kolumna naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, u kojoj autorica navodi što sve od osoba oboljelih od malignih bolesti možemo naučiti o životu.

Više

Kada nada nikne iz najveće tuge

Nova priča naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, o tome zašto se slomimo onda kada to najmanje očekujemo i kako izaći iz takvog stanja.

Više

Kad muškarci plaču

Naša psihijatrica Maja Vukoja donosi priču u čovjeku kojem je od raka oboljela čitava obitelj.

Više

Tjedan ljepote: Od 10. – 16. 2. uljepšajte se za samo 100 kuna i donirajte za Nismo same

Ove godine je Udruženje dio iznosa od kotizacija salona odlučilo donirati Udruzi žena oboljelih i liječenih od raka NISMO SAME.

Više

Počela kampanja “Ne zaboravi me”

Kampanju je pokrenula udruga SVE za NJU s partnerima: Hrvatskim društvom za ginekološku onkologiju te udrugama NISMO SAME i „JA KA“.

Više

Pogled iz drugog kuta: Što kada uloga liječnika postane preteška?

U općem je interesu da svi liječnici koji rade s onkološkim bolesnicima rade na sebi i svojim komunikacijskim vještinama.

Više

99 posto anketiranih: Da, želimo da se projekt „Nisi sama – pitaj bez srama!“ nastavi i u 2020.!

Pitali smo vas želite li da se projekt „Nisi sama – pitaj bez srama!“, koji naša udruga u suradnji s psihijatrom Majom Vukoja provodi od 2018. godine, nastavi i u 2020. Hvala svima koji su ispunili anketu.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama