Što je sreća?

Maja Vukoja, dr. med. spec. psihijatar

O sreći volimo diskutirati, volimo je definirati, a ponajviše volimo dijeliti savjete kako biti sretan, kao da se radi o receptu za obiteljski kolač.
Američki psiholog Daniel Kahneman, dobitnik Nobelove nagrade, kaže da mnogi ljudi iskreno žele biti sretni, ali svoj ‘put ka sreći’ nekako voze u krivom smjeru.
Kahneman razlikuje pojmove ‘sreća’ i ‘zadovoljstvo’. Sreću opisuje kao trenutno iskustvo koje nas preplavi svojom toplinom i intenzitetom, dok je zadovoljstvo dugoročan osjećaj. Zadovoljstvo se bazira na stabilnim temeljima i konstantno uloženom trudu koji posljedično daje željene rezultate.
Mjerenjem ‘svakodnevne sreće’ Kahneman je došao do zaključka da druženje s prijateljima daje visoku razinu efikasnosti. Mnogi ljudi, zauzeti određenim zadanim ciljevima i obavezama, ne stavljaju socijalizaciju na listu prioriteta, što dovodi do zaključka da za srećom ne žudimo dovoljno jako kao što tvrdimo. 

Točnije, nedovoljno se trudimo biti sretni.
Na sreću i zadovoljstvo utječe i puno drugih faktora, kao što su uspješno postignuti ciljevi, financijska stabilnost i sl. No, samo do određene granice koja nam omogućava dostojanstven život i zadovoljava nužne potrebe.
Drugim riječima, ako nisi gladan, gol i bos, ako imaš krov nad glavom, imaš sposobnost biti jednako sretan kao i najbogatiji čovjek na svijetu.
Paradoksalno, upravo bogati ljudi su zapravo često nesretni.
Kahneman sreću dijeli i na dvije vrste.
Onu sreću koja je vezana uz pamćenje i sreću koja je vezana uz trenutno iskustvo.
Zadovoljstvo je retrospektivno.
Sreća je ta koja se pojavljuje u realnom vremenu.
Ovdje i sada.
Onoliko koliko se sjećamo lijepih trenutaka, toliko će biti i naše zadovoljstvo.
Zato mnogi ljudi tako silno žele zabilježiti trenutke fotoaparatom ili kamerom.
Oni time produžuju sjećanje na pozitivne trenutke. 

S druge strane događa se da u tim trenucima često zaboravimo uživati. Preokupirani smo kvantitetom u svim aspektima života, žudimo ka megalomaniji, tome da budemo svuda viđeni, uvijek u najboljem izdanju.
Razmislite o svojim pozitivnim događajima u jučerašnjem danu, minulom tjednu, mjesecu, godini.
Koja su vaša najljepša razdoblja?
Jeste li tada istinski uživali?
Kada ste posljednji put šetali kroz šumu?
Kada ste pozvali drage ljude na druženje?

Kada ste bili u kinu, kazalištu ili na koncertu?
Kada ste si pripremili ljekovitu kupku ili kupili cvijet?
Razmislite, što ste dobro učinili za sebe, a što za druge?

Stara izreka kaže da je svatko od nas u životu doživio dovoljno loših trenutaka da bi mogao biti nesretan.
Ali zašto?
Zašto si dati to pravo?

U posljednje me vrijeme često pitaju kako biti sretan ako izgubiš voljenu osobu ili ako si bolestan. Ljude zanima glume li ti ljudi da su sretni.

Odgovor je: NE!

Nakon prolaska kroz mračnu stranu življenja, nakon zdravog žalovanja u kojem se ne sramimo svoje tuge, nemoći i potrebe da nam se pomogne, počnemo drugačije gledati na život.
Najednom primjećujemo stvari koje do tada nismo primjećivali, prestanemo se nervirati oko sitnica.
Upravo tada počinjemo uživati u svakom dobrom danu!

Kažem svakom dobrom, jer sreća, ili po Kahnemanu zadovoljstvo, nije apsolutno stabilna crta.
Bit će dana kad ćete se naljutiti, bit će dana kada ćete plakati i dana kad ćete se umotati u deku i težiti samoći.
To ne znači biti nesretan niti nezadovoljan!

Zato i kažemo da sreća nije ono što posjedujemo. Sreća je umijeće!

 


nismo same

Maja Vukoja rođena je 1980. u Zagrebu gdje je diplomirala na Medicinskom fakultetu te završila specijalizaciju iz psihijatrije, a nedavno i subspecijalizaciju iz psihoterapije. Radi u KBC-u Zagreb (Rebro), u Dnevnoj bolnici za afektivne poremećaje, u sklopu koje vodi i grupne psihoterapije.

Volonterski je suradnik časopisa „Osmijeh“ u kojem piše o obiteljskoj problematici i poteškoćama u psihološkom razvoju djece. Od osnovne škole aktivno se bavi književnošću i glazbom. Podržava liječenje kroz razne pravce umjetnosti: art terapiju i pet terapiju (terapija uz pomoć životinja).

 

Pročitajte i ostale članke

Kada nada nikne iz najveće tuge

Nova priča naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, o tome zašto se slomimo onda kada to najmanje očekujemo i kako izaći iz takvog stanja.

Više

Kuhajte zdravo s Ljiljanom Pranjić

Ako vas privlači biljna prehrana, a nemate ideju što kuhati, posegnite za receptima Ljiljane Pranjić, naše vječne inspiracije.

Više

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Otkriće znanstvenika s MIT-a: Računalni program upozorava koja je žena u opasnosti da oboli od raka dojke

Na jednom od najboljih svjetskih sveučilišta kreirali su računalni program koji iz mamografskih snimki može očitati hoće li se u idućih pet godina u nekom tkivu razviti rak dojke ili neće.

Više

Ivana Kalogjera govornica na TEDx Zagreb Women konferenciji

TEDxZagrebWomen konferencija održava se subotu, 7. prosinca, u Kulturnom centru Travno. Početak je u 16 sati, a ulaznice potražite na eventim.hr.

Više

U Hrvatskoj još uvijek mnoge žene nakon mastektomije ne žele nove grudi

Na vaša pitanja o rekonstrukciji dojke odgovara plastični kirurg dr. sc. Andrej Roth, s Klinicke za tumore KBC-a Sestara milosrdnica.

Više

Sve što trebate znati o trostruko negativnom raku dojke

Prema medicinskoj literaturi, trostruko negativni rak dojke prvi se put spominje u listopadu 2005. godine.

Više

Zagreb će razvijati nove socijalne usluge

U organizaciji Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, u Zagrebu je održana konferencija pod nazivom „Znanost susreće regije“.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama