Bitku s rakom dnevno izgubi 38 ljudi

Prema zadnjim dostupnim podacima Registra za rak HZJZ-a, Hrvati najčešće obolijevaju od raka debelog crijeva, raka pluća, raka dojke i raka prostate

Alenka Ožbolt/24sata

Dnevni list 24sata objavio je veliku temu o raku “Karta smrti Hrvatske” s podacima o broju novooboljelih i umrlih muškaraca i žena od pojedinih vrsta tumora, ukupno u Hrvatskoj i po županijama. U sklopu teme objavljen je i moj tekst koji prenosimo uz dozvolu uredništva, kao i cijelu uvodnu temu kolegice Alenke Ožbolt.  

Prema zadnjim dostupnim podacima Registra za rak HZJZ-a, Hrvati najčešće obolijevaju od raka debelog crijeva, raka pluća, raka dojke i raka prostate. Zloćudne bolesti češće pogađaju muškarce nego žene i drugi su najznačajniji uzrok smrti u zemlji. Muškarce najčešće pogađa rak pluća, potom rak debelog crijeva, dok je na trećemu mjestu po učestalosti u muškaraca rak prostate.

– Kod žena je situacija nešto drugačija. Najviše ih pogađa rak dojke, a zadnji podaci Registra za rak govore o 2644 novodijagnosticirane žene. Na drugome mjestu kod žena je rak debelog crijeva s 1243 novooboljele godišnje, dok je na trećemu mjestu rak pluća.

Svake godine od raka pluća u Hrvatskoj oboli gotovo 800 žena – govori dr. sc. Mario Šekerija, voditelj odjela za maligne bolesti HZJZ-a dodajući da je ukupno gledajući, kad su zloćudne bolesti u pitanju, najčešća dijagnoza raka debelog crijeva.

Grafika: 24 sata 

Više oboljelih ima na kontinentu

Uspoređujući Hrvatsku s drugim europskim zemljama, samo Mađarska ima više stope smrtnosti od raka u odnosu na nas.

– Promatrajući stope učestalosti pojave raka prema županijama i spolu, zloćudne bolesti kod muškaraca najučestalije su u Varaždinskoj, Brodsko-posavskoj i Međimurskoj županiji, dok su najniže stope zabilježene u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Najviše stope kod žena bilježimo u Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najniže u Ličko-senjskoj, Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji – kaže Šekerija. Dodaje kako je u zadnjih nekoliko godina incidencija raka pluća u muškaraca u blagom padu, dok kod žena nažalost raste, i to gotovo tri posto godišnje.

– Omjeri su se promijenili kod raka pluća, pa je u Hrvatskoj incidencija u blagom padu kad je riječ o muškarcima, dok je istodobno sve više žena s rakom pluća. Razlog je jednim dijelom i u tome što se u proteklim desetljećima promijenio udio muškaraca i žena koje puše, a stope incidencije raka pluća prate promjene u navikama pušenja s odmakom od dvadeset do trideset godina – govori Mario Šekerija.

No nije problem samo u pušačima, nego i u pasivnim pušačima, a taj se problem vrlo često zanemaruje. Najviše oboljelih muškaraca od raka pluća ima u Brodsko-posavskoj, a nakon toga u Sisačko-moslavačkoj županiji. Mnogo su puta stanovnici tih županija apelirali da ih se spasi od onečišćenja koje u Sisku i okolici stvara naftna industrija, a u Slavonskom Brodu rafinerija u Bosanskom Brodu, s druge strane granice. Međutim, kod žena u te dvije županije nisu pri vrhu učestalosti, što upućuje na važnost drugih čimbenika, prvenstveno pušenja kao uzroka raka pluća.

Rak želuca opada u oba spola

U porastu je i incidencija raka dojke u žena, a zabrinjava još prisutan porast incidencije raka debelog crijeva kod muškaraca. S druge strane, incidencija raka želuca, nekad jednog od najčešćih sijela raka, u stalnom je padu u oba spola.

– Zanimljivo je da se učestalost raka želuca počela smanjivati s pojavom hladnjaka i zamrzivača. Naime, nekad su ljudi svježe meso morali ili odmah upotrijebiti ili ga soliti i dimiti kako bi ga u tom obliku mogli i kasnije konzumirati. Poznato je da ti procesi oslobađaju spojeve koji za ljude nisu najzdraviji. Podaci kojima raspolažemo potvrđuju da je rak želuca učestaliji u kontinentalnoj Hrvatskoj nego na jugu zemlje, a pretpostavka je da na kontinentu ljudi i danas više konzumiraju suhomesnate proizvode nego na jugu zemlje – objašnjava Šekerija.

Grafika: 24 sata

Grafika: 24 sata

Rak debelog crijeva vezan uz pretilost

Kad je smrtnost u pitanju, dodaje, ona ovisi o tri faktora: koliko ima novih slučajeva raka, u kojem je stadiju maligna bolest otkrivena i na koji se način ona liječi. Stručnjaci govore da na pojavu raka uvelike utječe način življenja, okolina u kojoj oboljeli žive, prehrana i genetika.

– Kod gotovo svih vrsta raka dob je najvažniji rizični faktor, odnosno sa starenjem se povećava vjerojatnost obolijevanja. Osim dobi, ljudi koji su preboljeli karcinom i prošli kroz terapiju zračenjem pod povećanim su rizikom od obolijevanja kako od već preboljene vrste karcinoma, tako i od drugih vrsta karcinoma – govori Šekerija.

Najvažniji rizični čimbenik povezan s nastankom zločudnih bolesti je pušenje, nastavlja Šekerija, i to najvećim dijelom zbog iznimno snažne uzročno-posljedične povezanosti s rakom pluća. No pušenje je povezano i s povišenim rizikom od nastanka raka debelog crijeva, raka grkljana, usta, grla, jednjaka, bubrega, jetre, želuca, gušterače i vrata maternice.

Preventivni pregledi su vrlo važni

Kad je rak debelog crijeva u pitanju, on je svakako povezan i s pretilošću, manjkom tjelesne aktivnosti, alkoholom, postojanjem upalnih bolesti probavnog sustava (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis) te pozitivnom obiteljskom anamnezom.

– I rak dojke povezan je s pretilošću, ali i s alkoholom, pozitivnom obiteljskom anamnezom (+BRCA), ranijom dobi prve menstruacije i kasnijem nastupu menopauze te hormonskom nadomjesnom terapijom, dok je rak tijela maternice povezan s pretilošću, manjkom tjelesne aktivnosti, većim brojem ovulacija tijekom generativnog razdoblja i hormonskom nadomjesnom terapijom – objašnjava Šekerija i dodaje kako obolijevanje od zloćudnih bolesti iznimno rijetko ovisi samo o genetskoj podlozi, okolini ili samo o načinu življenja.

Procjenjuje se da se četiri od deset slučajeva raka mogu prevenirati. S obzirom na to da se veći zloćudnih bolesti razvija slučajnim mutacijama gena na koje se ne može utjecati, čak i kad ljudi imaju zdrave stilove života, važno je znati prepoznati simptome koji mogu upućivati na potrebu liječničkog pregleda, kao i odazivati se na redovite preventivne preglede u sklopu Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka.

Stručnjaci govore kako je teško jednom riječju objasniti zašto u nekoj od županija ima najviše oboljelih od, primjerice, raka pluća, no činjenica je da u Brodsko-posavskoj županiji ima najviše muškaraca oboljelih od te vrsta raka. Slijedi Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija, dok najmanje oboljelih muškaraca od raka pluća ima u Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Istarskoj županiji.

Od raka dojke obolijevaju i muškarci

– Kod žena su najviše stope incidencije raka pluća u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji, a najniže u Međimurskoj, Požeško-slavonskoj i Varaždinskoj županiji – pojašnjava Šekerija podatke kojima raspolaže HZJZ. Rak debelog crijeva u muškaraca najčešći je u Međimurskoj, potom u Varaždinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a najniže stope zabilježene su u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Zagrebačkoj županiji. Kod žena, rak debelog crijeva najčešći je u Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj i Požeško-slavonskoj županiji, dok su najniže stope zabilježene u Ličko-senjskoj, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

– Od raka dojke ne obolijevaju samo žene, nego i muškarci, a u 2015. godini je od ukupno 1054 oboljelih od te vrste raka bilo 16 muškaraca – pojasnio je Šekerija dodavši kako je rak dojke u žena najčešći u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najniže stope incidencije te vrste raka zabilježene su u Krapinsko-zagorskoj, Ličko-senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

– Što se raka prostate tiče, on je najčešći u Varaždinskoj, Međimurskoj i Brodsko-posavskoj županiji, a stope su najniže u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji – dodaje Šekerija.

Kad su djeca u pitanju, u 2014. najčešće su u dobi do 19 godina obolijevali od leukemije, zatim malignih tumora mozga i leđne moždine te limfoma.     

Djeci prijete leukemija, rak mozga

U 2015. u Hrvatskoj je od raka umrlo 21 dijete u dobi do 14 godina, te 10 djece od 15 do 19 godina. Najviše ih pogađaju leukemija, tumori mozga i moždanih ovojnica te limfomi.

 

Pročitajte i ostale članke

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donosimo smjernice pravilne prehrane

Iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine za čitatelje Nismo same pripremili su smjernice prehrane za oboljele od malignih bolesti.

Više

Nikada ne čekajte

Ne zamišljajte druge ljude, gledajte što čine, jer to je bliže istini, savjetuje naša poznata književnica Sanja Pilić.

Više

Akcija Cost Cares: umrežavanjem stručnjaka do kvalitetnijeg zdravstva

Cilj je projekta izgradnja modela integrirane skrbi koji će biti testiran na više mjesta u EU.

Više

Kad more liječi

More je i puno više od inspiracije umjetnicima. Ono pomaže u liječenju mnogih pa tako i malignih bolesti.

Više

Rizik za srce nakon liječenja raka dojke

Najnovije istraživanje: žene starije od 45 godina koje su se liječile od raka dojke imaju povećan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Više

Nakon što sam oboljela od raka muči me nesanica. Je li to normalno?

Više od polovice oboljelih od raka tijekom liječenja pati od nesanice, a mnogi probleme sa spavanjem imaju još mjesecima nakon toga.

Više

Završio 3. sastanak udruga pacijenata iz 12 zemalja: Budućnost onkološkog liječenja je u zdravstvenoj skrbi prilagođenoj osobnim potrebama pacijenata

Predavanje je održao i prof. dr. Joseph Gligorov, izvršni direktor Instituta za maligne bolesti Sveučilišta Sorbonne.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama