Bitku s rakom dnevno izgubi 38 ljudi

Prema zadnjim dostupnim podacima Registra za rak HZJZ-a, Hrvati najčešće obolijevaju od raka debelog crijeva, raka pluća, raka dojke i raka prostate

Alenka Ožbolt/24sata

Dnevni list 24sata objavio je veliku temu o raku “Karta smrti Hrvatske” s podacima o broju novooboljelih i umrlih muškaraca i žena od pojedinih vrsta tumora, ukupno u Hrvatskoj i po županijama. U sklopu teme objavljen je i moj tekst koji prenosimo uz dozvolu uredništva, kao i cijelu uvodnu temu kolegice Alenke Ožbolt.  

Prema zadnjim dostupnim podacima Registra za rak HZJZ-a, Hrvati najčešće obolijevaju od raka debelog crijeva, raka pluća, raka dojke i raka prostate. Zloćudne bolesti češće pogađaju muškarce nego žene i drugi su najznačajniji uzrok smrti u zemlji. Muškarce najčešće pogađa rak pluća, potom rak debelog crijeva, dok je na trećemu mjestu po učestalosti u muškaraca rak prostate.

– Kod žena je situacija nešto drugačija. Najviše ih pogađa rak dojke, a zadnji podaci Registra za rak govore o 2644 novodijagnosticirane žene. Na drugome mjestu kod žena je rak debelog crijeva s 1243 novooboljele godišnje, dok je na trećemu mjestu rak pluća.

Svake godine od raka pluća u Hrvatskoj oboli gotovo 800 žena – govori dr. sc. Mario Šekerija, voditelj odjela za maligne bolesti HZJZ-a dodajući da je ukupno gledajući, kad su zloćudne bolesti u pitanju, najčešća dijagnoza raka debelog crijeva.

Grafika: 24 sata 

Više oboljelih ima na kontinentu

Uspoređujući Hrvatsku s drugim europskim zemljama, samo Mađarska ima više stope smrtnosti od raka u odnosu na nas.

– Promatrajući stope učestalosti pojave raka prema županijama i spolu, zloćudne bolesti kod muškaraca najučestalije su u Varaždinskoj, Brodsko-posavskoj i Međimurskoj županiji, dok su najniže stope zabilježene u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Najviše stope kod žena bilježimo u Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najniže u Ličko-senjskoj, Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji – kaže Šekerija. Dodaje kako je u zadnjih nekoliko godina incidencija raka pluća u muškaraca u blagom padu, dok kod žena nažalost raste, i to gotovo tri posto godišnje.

– Omjeri su se promijenili kod raka pluća, pa je u Hrvatskoj incidencija u blagom padu kad je riječ o muškarcima, dok je istodobno sve više žena s rakom pluća. Razlog je jednim dijelom i u tome što se u proteklim desetljećima promijenio udio muškaraca i žena koje puše, a stope incidencije raka pluća prate promjene u navikama pušenja s odmakom od dvadeset do trideset godina – govori Mario Šekerija.

No nije problem samo u pušačima, nego i u pasivnim pušačima, a taj se problem vrlo često zanemaruje. Najviše oboljelih muškaraca od raka pluća ima u Brodsko-posavskoj, a nakon toga u Sisačko-moslavačkoj županiji. Mnogo su puta stanovnici tih županija apelirali da ih se spasi od onečišćenja koje u Sisku i okolici stvara naftna industrija, a u Slavonskom Brodu rafinerija u Bosanskom Brodu, s druge strane granice. Međutim, kod žena u te dvije županije nisu pri vrhu učestalosti, što upućuje na važnost drugih čimbenika, prvenstveno pušenja kao uzroka raka pluća.

Rak želuca opada u oba spola

U porastu je i incidencija raka dojke u žena, a zabrinjava još prisutan porast incidencije raka debelog crijeva kod muškaraca. S druge strane, incidencija raka želuca, nekad jednog od najčešćih sijela raka, u stalnom je padu u oba spola.

– Zanimljivo je da se učestalost raka želuca počela smanjivati s pojavom hladnjaka i zamrzivača. Naime, nekad su ljudi svježe meso morali ili odmah upotrijebiti ili ga soliti i dimiti kako bi ga u tom obliku mogli i kasnije konzumirati. Poznato je da ti procesi oslobađaju spojeve koji za ljude nisu najzdraviji. Podaci kojima raspolažemo potvrđuju da je rak želuca učestaliji u kontinentalnoj Hrvatskoj nego na jugu zemlje, a pretpostavka je da na kontinentu ljudi i danas više konzumiraju suhomesnate proizvode nego na jugu zemlje – objašnjava Šekerija.

Grafika: 24 sata

Grafika: 24 sata

Rak debelog crijeva vezan uz pretilost

Kad je smrtnost u pitanju, dodaje, ona ovisi o tri faktora: koliko ima novih slučajeva raka, u kojem je stadiju maligna bolest otkrivena i na koji se način ona liječi. Stručnjaci govore da na pojavu raka uvelike utječe način življenja, okolina u kojoj oboljeli žive, prehrana i genetika.

– Kod gotovo svih vrsta raka dob je najvažniji rizični faktor, odnosno sa starenjem se povećava vjerojatnost obolijevanja. Osim dobi, ljudi koji su preboljeli karcinom i prošli kroz terapiju zračenjem pod povećanim su rizikom od obolijevanja kako od već preboljene vrste karcinoma, tako i od drugih vrsta karcinoma – govori Šekerija.

Najvažniji rizični čimbenik povezan s nastankom zločudnih bolesti je pušenje, nastavlja Šekerija, i to najvećim dijelom zbog iznimno snažne uzročno-posljedične povezanosti s rakom pluća. No pušenje je povezano i s povišenim rizikom od nastanka raka debelog crijeva, raka grkljana, usta, grla, jednjaka, bubrega, jetre, želuca, gušterače i vrata maternice.

Preventivni pregledi su vrlo važni

Kad je rak debelog crijeva u pitanju, on je svakako povezan i s pretilošću, manjkom tjelesne aktivnosti, alkoholom, postojanjem upalnih bolesti probavnog sustava (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis) te pozitivnom obiteljskom anamnezom.

– I rak dojke povezan je s pretilošću, ali i s alkoholom, pozitivnom obiteljskom anamnezom (+BRCA), ranijom dobi prve menstruacije i kasnijem nastupu menopauze te hormonskom nadomjesnom terapijom, dok je rak tijela maternice povezan s pretilošću, manjkom tjelesne aktivnosti, većim brojem ovulacija tijekom generativnog razdoblja i hormonskom nadomjesnom terapijom – objašnjava Šekerija i dodaje kako obolijevanje od zloćudnih bolesti iznimno rijetko ovisi samo o genetskoj podlozi, okolini ili samo o načinu življenja.

Procjenjuje se da se četiri od deset slučajeva raka mogu prevenirati. S obzirom na to da se veći zloćudnih bolesti razvija slučajnim mutacijama gena na koje se ne može utjecati, čak i kad ljudi imaju zdrave stilove života, važno je znati prepoznati simptome koji mogu upućivati na potrebu liječničkog pregleda, kao i odazivati se na redovite preventivne preglede u sklopu Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka.

Stručnjaci govore kako je teško jednom riječju objasniti zašto u nekoj od županija ima najviše oboljelih od, primjerice, raka pluća, no činjenica je da u Brodsko-posavskoj županiji ima najviše muškaraca oboljelih od te vrsta raka. Slijedi Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija, dok najmanje oboljelih muškaraca od raka pluća ima u Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Istarskoj županiji.

Od raka dojke obolijevaju i muškarci

– Kod žena su najviše stope incidencije raka pluća u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji, a najniže u Međimurskoj, Požeško-slavonskoj i Varaždinskoj županiji – pojašnjava Šekerija podatke kojima raspolaže HZJZ. Rak debelog crijeva u muškaraca najčešći je u Međimurskoj, potom u Varaždinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a najniže stope zabilježene su u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Zagrebačkoj županiji. Kod žena, rak debelog crijeva najčešći je u Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj i Požeško-slavonskoj županiji, dok su najniže stope zabilježene u Ličko-senjskoj, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

– Od raka dojke ne obolijevaju samo žene, nego i muškarci, a u 2015. godini je od ukupno 1054 oboljelih od te vrste raka bilo 16 muškaraca – pojasnio je Šekerija dodavši kako je rak dojke u žena najčešći u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najniže stope incidencije te vrste raka zabilježene su u Krapinsko-zagorskoj, Ličko-senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

– Što se raka prostate tiče, on je najčešći u Varaždinskoj, Međimurskoj i Brodsko-posavskoj županiji, a stope su najniže u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji – dodaje Šekerija.

Kad su djeca u pitanju, u 2014. najčešće su u dobi do 19 godina obolijevali od leukemije, zatim malignih tumora mozga i leđne moždine te limfoma.     

Djeci prijete leukemija, rak mozga

U 2015. u Hrvatskoj je od raka umrlo 21 dijete u dobi do 14 godina, te 10 djece od 15 do 19 godina. Najviše ih pogađaju leukemija, tumori mozga i moždanih ovojnica te limfomi.

 

Pročitajte i ostale članke

Hrvatsko zdravstvo može i mora bolje

Nismo same, Solidarna i Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a organizirali su raspravu o problemima u prevenciji i liječenju raka.

Više

Nismo same i Zaklada SOLIDARNA pozivaju Vas u četvrtak na radionicu izrade ukrasa i nakita

Radionica će se održati 29. ožujka u prostorijama SDF-a, Draškovićeva 25, prvi kat, u trajanju od 17:30 do 20 sati.

Više

Po uskrsne ukrase u šoping na Rebro

Izložba uskrsnih radova bit će postavljena u predvorju Zelene zgrade KBC-a Zagreb, od 26. do 29. ožujka.

Više

Pokreni kotače podrške!

Uoči Dana narcisa, 23. ožujka, predstavili smo projekt i edukacijsko-filantropsku kampanju “Nisi sama – ideš s nama!”

Više

1,2,3… kreće kampanja za naš projekt “Nisi sama – ideš s nama!”

O detaljima projekta i kampanje bit će riječi sutra, 23. ožujka, u 12 sati na konferenciji za novinare.

Više

Hrvatsko zdravstvo može i mora bolje

Nismo same, Solidarna i Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a organizirali su raspravu o problemima u prevenciji i liječenju raka.

Više

Nismo same i Zaklada SOLIDARNA pozivaju Vas u četvrtak na radionicu izrade ukrasa i nakita

Radionica će se održati 29. ožujka u prostorijama SDF-a, Draškovićeva 25, prvi kat, u trajanju od 17:30 do 20 sati.

Više

Po uskrsne ukrase u šoping na Rebro

Izložba uskrsnih radova bit će postavljena u predvorju Zelene zgrade KBC-a Zagreb, od 26. do 29. ožujka.

Više

Pokreni kotače podrške!

Uoči Dana narcisa, 23. ožujka, predstavili smo projekt i edukacijsko-filantropsku kampanju “Nisi sama – ideš s nama!”

Više

1,2,3… kreće kampanja za naš projekt “Nisi sama – ideš s nama!”

O detaljima projekta i kampanje bit će riječi sutra, 23. ožujka, u 12 sati na konferenciji za novinare.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama