Pregledi nakon preboljele maligne bolesti

Hoćemo li se ikada moći opustiti?

Sunčana Rokvić

Pišući ovaj tekst dvoumila sam se oko naslova. Za preglede često koristimo i naziv kontrola ili kontrolni pregled. Iz toga se može izvući ideja da na neki način kontroliramo bolest, svoje zdravlje, svijet koji nas okružuje, svoj život. Taj osjećaj kontrole nam je nužan kako bismo mogli koliko toliko biti uravnoteženi i funkcionirati bez velike anksioznosti, straha i nesigurnosti zbog nepredvidivosti svijeta u kojem živimo. I tu dolazimo do paradoksa, jer svijet nije predvidivo i sigurno mjesto te je daleko od pravednog mjesta, a svi su nam ti koncepti potrebni u svakodnevnom životu kako bismo „ostali normalni“.

U tom se istom paradoksu krije i odgovor na pitanje iz naslova. Nikada se nećemo moći u potpunosti opustiti jer nam je prevažno naše zdravlje, jer je strah  dio života, posebice nakon iskustva maligne bolesti, bilo da se dogodi nama ili nama bliskim ljudima. I jer nam je važno imati kontrolu nad svojim životom i zdravljem. I nema nikakvog razloga da svejedno težimo tome da se opustimo, da smanjimo razinu stresa i anksioznosti i pomognemo sebi da lakše preživimo takve događaje kao što su pregledi i/ili KONTROLA. To nas vodi do još jednog paradoksa, tzv. Paradoksalne teorije promjene, no o njoj nešto više kasnije u tekstu.

 

„Kad imaš problema s kontroliranjem svijeta, samo smanji svijet!“

Jučer mi je moja draga kolegica i prijateljica Biba otkrila jednu tako moćnu stvar koja zaista jako dobro funkcionira. Kad imaš problema s kontroliranjem svijeta, samo smanji svijet! Moguće je da na prvi pogled ova rečenica izgleda kao nemoguća ili kao još jedna dobra teorija koja ne funkcionira u praksi. No, radi se u stvari o promjeni fokusa. Često imamo potrebu kontrolirati velike stvari kao što je to primjerice naše zdravlje te se trudimo zdravo jesti, vježbati i njegovati sve druge brojne zdrave navike. I neovisno o tome dogodi se maligna bolest, dobijemo rak. Nakon takvog iskustva koje nam pokazuje da je svijet nepravedno i u suštini nesigurno mjesto, te ne podliježe baš kontroli, sasvim je očekivano da svaki pregled, svaki novi dan, svaki susret s riječi maligna bolesti i slično, budi u nama veliku anksioznost, grč, strah, buru misli i neopisivi stres, čak do razine da bismo radije živjeli u neznanju nego otišli na taj pregled čak i kada su šanse povrata bolesti jako male. Ako uspijemo smanjiti svijet tako da u svoj fokus kontrole i brige stavimo neke male stvari koje u tom trenutku možemo zaista i kontrolirati, direktno smo smanjili napetost, strah i sve druge sasvim normalne emocije i stanja u takvim situacijama. To bi značilo da umjesto da u glavi vrtimo sve naše nalaze koje smo do sada napravili, sve činjenice koje smo pročitali i informacije do kojih smo došli kroz razgovor s našim liječnicima, ali i gospodinom Googlom i brojnim korisnim i manje korisnim forumima, svoj fokus usmjerimo na stvari koje trebamo ponijeti sa sobom, što ćemo obući, kojim putem ćemo ići, kojim prijevoznim sredstvom, kada trebamo krenuti ne bi li stigli na vrijeme, imamo li što obaviti prije i što ćemo raditi poslije i slično. Trik je u tome da idemo korak po korak, od postaje A do postaje B i bavimo se pitanjima na koja možemo utjecati. Strah i briga neće nestati, ali će se smanjiti i bit će lakše podnošljive.

Paradoksalna teorija promjene

Često možemo čuti kako je važno misliti pozitivno i postoje brojne teorije koje idu u tom smjeru i ako dođe do negativnog ishoda  odgovor je da se nismo dovoljno trudili pozitivno razmišljati. To smatram jako opasnim, jer ne samo što ostanemo sa svojim strahom već i s osjećajem krivnje da se  nismo dovoljno trudili. Ideja iza paradoksalne teorije promjene je da primijetimo i damo prostora postojećem stanju, emociji, iskustvu, da postoji takvo kakvo je, sa svom svojom puninom užasa. Definitivno pomaže i važno je kad to podijelimo s nekom bliskom ili stručnom osobom. No, u onom trenutku kada sebi dozvolimo da nas je strah, da smo u grču i da je to trenutno naše stanje, podijelimo ga s nekime, vrlo neobično i neočekivano taj se užas smanji i postane nam lakše. Nije lako ostati i dozvoliti sebi da zaista osjetimo sve te teške emocije, no jedini način da se pomaknemo iz toga zaista dugoročno je da idemo kroz, a ne nekim obilaznim putem.

I sljedeći će se put javiti strah, napetost, bura misli, ali uz duboko disanje, podršku drugih ljudi i dozvolu sebi da nam bude teško, da smo samo ljudi, da smo ranjivi i da je skroz normalno to što osjećamo, lakše ćemo preživjeti svaki stresni i neugodni događaj pa tako i ovaj. Ja volim sama sebi reći: „Aha, to je moja anksioznost, prijateljica stara i dobro poznata“ i zaželjeti joj dobrodošlicu i dati joj par dubokih udaha i izdaha, ne boriti se protiv nje. To mi pomogne da se opustim, ne odem u paniku što mi se događa i dam i sebi i svojoj anksioznosti prostor koji nam je potreban. Svaka emocija ima svoju svrhu, čak i kada nam nije ugodna i zaslužuje naše poštovanje.  


nismo sameSunčana Rokvić
je magistra psihologije, diplomirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a  trenutačno je na trećoj godini edukacije za Geštalt psihoterapeutkinju. U dosadašnjoj karijeri radila je kao profesorica Zdravstvene psihologije u Srednjoj primaljskoj školi u Zagrebu, gdje se između ostaloga bavila temama psihologije boli, posljedicama dugotrajnog liječenja i slično. Nakon toga radila je na KBC Rebro, Klinika za pedijatriju, Odjel za hematologiju i onkologiju, gdje je pružala podršku roditeljima i djeci koja su se liječila od malignih bolesti tijekom i nakon liječenja u vidu psihološke podrške i pripreme na brojne invazivne medicinske postupke, nuspojave liječenja i povratak u svakodnevni život nakon izlječenja. U svom radu mnogo surađuje s Udrugom Krijesnica te Mladima Krijesnice koji su se izliječili od maligne bolesti. Trenutno radi s kolegicom u vlastitom savjetovalištu psihološko savjetovanje i dijagnostiku djece i odraslih. Više o njenom radu možete saznati na stranicama Savjetovališta Žiraha.

Pročitajte i ostale članke

Lila tjedan u medijima

Prezadovoljne smo odjekom naše prve kampanje! Hvala vam za svaki lajk i svaki tekst koji ste dalje podijelili kako bi informacija doprla do što većeg broja ljudi. Iskreno se nadamo da ste puno toga novoga i zanimljivoga i naučili i da vam se sviđao naš izbor sugovornika i tema.

Više

Svakodnevno molim Boga za sve žene koje vode bitku s karcinomom

Moje ‘curke’ za koje sam se toliko bojala da će imati traume od moje bolesti najviše su me iznenadile.

Više

Hoćemo li se ikada moći opustiti?

Nikada se nećemo moći u potpunosti opustiti jer nam je prevažno naše zdravlje, jer je strah dio života, posebice nakon iskustva maligne bolesti.

Više

Šest znakova raka vrata maternice koje niti jedna žena ne smije ignorirati

Otkrije li se u ranoj fazi, rak vrata maternice može se izliječiti. Stoga stručnjaci preporučuju da žene već od svoje 21. godine života redovito odlaze na Papa testove.

Više

Za zdravlje birajte lila hranu!

Namirnice ljubičaste boje (lila) poput ljubičastog slatkog krumpira, borovnica, patlidžana sadrže jake antioksidanse – ANTOCIJANE.

Više

Znanstvenici Sveučilišta John Hopkins otkrili kako usporiti metastaze

Tim je otkio da dva lijeka koja se već koriste, kada ih se kombinira, mogu značajno usporiti metastaze.

Više

Snježana Slonja savjetuje: Kako se zdravo hraniti svaki dan

Kao uvod u naš Lila tjedan donosimo savjete o tome kako se zdravo hraniti te nekoliko zdravih recepata by Snježana Slonja.

Više

Bitku s rakom dnevno izgubi 38 ljudi

Prema zadnjim dostupnim podacima Registra za rak HZJZ-a, Hrvati najčešće obolijevaju od raka debelog crijeva, raka pluća, raka dojke i raka prostate

Više

Hrvatsko zdravstvo može i mora bolje

Nismo same, Solidarna i Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a organizirali su raspravu o problemima u prevenciji i liječenju raka.

Više

Obilježimo zajedno Svjetski dan nepušenja

Povodom Svjetskog dana nepušenja u subotu, 26. svibnja, na Cvjetnom trgu bit će organizirano mjerenje ugljičnog monoksida u izdisaju.

Više

Postoji li veza između stresa i raka dojke?

Kronični stres smatra se štetnim, bez obzira na to je li ga uzrokovao neki stresni događaj ili se osoba nalazila u dužem stresnom periodu.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Perike za oboljele – više od pomagala

Ljudi se često teže nose s gubitkom kose, nego s bolesti pa prodavačice u trgovini svakodnevno sudjeluju u vrlo intimnim trenucima oboljelih.

Više

Prirodna njega kože ljeti

Mary savjetuje kako da ljeti kožu održite u dobroj formi, a da pritom ne potrošite pola ljetnog budžeta, te da se zdravo izložite suncu.

Više

Akcija Cost Cares: umrežavanjem stručnjaka do kvalitetnijeg zdravstva

Cilj je projekta izgradnja modela integrirane skrbi koji će biti testiran na više mjesta u EU.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Više

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Više

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Više

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Više

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Više

Pronađite nas na društvenim mrežama