Kako se nositi s malignom bolešću

Nismo same/Onkologija.hr

“Spoznaja da imate rak može vas šokirati. Kako ste reagirali? Možda ste se ukočili, zanijemili, uplašili ili naljutili. Niste mogli povjerovati što vam liječnik govori. Možda ste se osjetili usamljeno, iako su s vama u sobi bili vaša obitelj i prijatelji.

Za mnoge su ljude prvi tjedni nakon dijagnoze neopisivo teški. Dijagnoza raka kod vas i vaše obitelji može pobuditi brojne osjećaje koji se mogu izmjenjivati iz dana u dan, iz sata u sat, ili čak iz minute u minutu. Neki od osjećaja koje ćete možda proživljavati su: poricanje, ljutnja, strah, stres, bol, nedostatak samokontrole i samopouzdanja, tuga i depresija, usamljenost, krivnja i nada”, piše portal onkologija.hr.

Uz dozvolu uredništva prenosimo neke od prijedloga za upravljanje navedenim osjećajima.

Čula sam liječnika kako mi govori: – Strašno mi je žao, ali rezultati testova ukazuju na to da imate rak… Dalje više ništa nisam čula. U glavi mi se zacrnilo, i tada sam počela ponavljati: – Ne, nije istina, mora da je došlo do greške…

Ana

 

Poricanje

Kada ste prvi puta čuli da imate rak možda u to niste povjerovali ili naprosto niste prihvatili tu činjenicu. Osjećaj poricanja može vam pomoći  jer vam daje vremena da se prilagodite dijagnozi.

Prije početka liječenja neki pacijenti traže drugo mišljenje ili propituju stručnost liječnika, osposobljenost bolnice ili slušaju iskustva drugih pacijenata. U mnogim slučajevima ovakav pristup može biti od pomoći. Poricanje vam daje vremena da razvijete osjećaj nade za budućnost.

Međutim, ponekad poricanje može postati ozbiljan problem. Ako traje predugo, može vas spriječiti da odete na liječenje koje je neophodno. Također, može postati problem kada ljudi oko vas (obitelj i prijatelji) poriču da imate rak, iako ste se vi pomirili s tom činjenicom.

Dobra je vijest to da većina ljudi prebrodi osjećaj poricanja. Do početka liječenja, većina ljudi prihvati činjenicu da ima rak.

Ljutnja

Kada prihvatite činjenicu da imate rak, možete biti ljuti. Normalno je da se pitate „Zašto ja?“ i normalno je da ste ljuti, na rak, svog liječnika, svoje zdrave prijatelje ili članove obitelji.

Ako ste religiozni, možete se naljutiti i na Boga. Ljutnja ponekad proizlazi iz straha, panike, frustracije, tjeskobe ili bespomoćnosti.

Ako ste ljuti, ne pretvarajte se da je sve u redu. Razgovor o osjećaju ljutnje s bliskim prijateljima, srodnicima ili stručnjacima jedan je od načina kako naučiti prihvaćati takve osjećaje. Fizička aktivnost ili vježbanje, pisanje dnevnika i nalaženje intimnog prostora za izražavanje osjećaja, dobri su načini za suočavanje sa stresom koji proživljavate. Priključite se udrugama pacijenata kako biste dobili savjete i sugestije. Razgovarajte o ljutnji s članovima svoje obitelji i prijateljima. Razgovor će vam pomoći da se bolje osjećate.

Strah i zabrinutost

Zastrašujuće je čuti da imate rak. Hvata vas strah i zabrinutost zbog boli od raka i liječenja, zbog osjećaja da ste bolesni ili da izgledate drugačije zbog kemoterapije ili zračenja, zbog brige za obitelj, za financije i posao te zbog straha od umiranja. Vaša obitelj i prijatelji također mogu biti uplašeni i zabrinuti jer ste uzrujani ili osjećate bol, ili zato što misle da vam ne poklanjaju dovoljno podrške, ljubavi i razumijevanja, a sigurno ne mogu ni zamisliti život bez vas. Neki strahovi o raku su utemeljeni na pričama, glasinama i starim informacijama.

Nekim ljudima pomaže kad govore o svojim strahovima. Drugi su skloniji čitanju o raku i liječenju. Liječnički tim će vam pomoći prikupiti informacije ili raspraviti detalje o svim aspektima vaše bolesti − fizičkim, emotivnim i financijskim. Prihvatite njihovu podršku, oni vam žele pomoći.

Rodbina i prijatelji često mogu biti izvor snage i razumijevanja. No neki, i kad misle dobro, nisu od velike pomoći. Oni mogu negirati bolest, nuditi kućne alternativne lijekove ili se ne slagati s vašim izborima. Zatražite pomoć profesionalaca koji će se suočiti s prijateljima ili srodnicima koji vam ne pružaju podršku.

Stres

Vaše tijelo može reagirati na stres tako da vam srce brže kuca, da imate glavobolje ili osjećate bol u mišićima, ne želite jesti, jednostavno nemate apetit, osjećate bol u trbuhu ili imate proljev, drhtite, slabi ste ili vam se vrti, osjećate težinu u grlu ili plućima te spavate premalo ili previše.

Stres može loše utjecati na vaše tijelo dok se ono bori s bolešću.

Možete prebroditi stres na različite načine:

  • vježbom
  • slušanjem glazbe
  • čitanjem knjiga, pjesama ili novina
  • boravljenjem u prirodi
  • pronađite si hobi, npr. naučite svirati neki instrument, naučite neku novu vještinu ili zanat
  • opustite se meditacijom, naučite vježbe disanja
  • razgovarajte sa svojom obitelji i prijateljima o svojim osjećajima

Ako ste zabrinuti zbog stresa, razgovarajte sa svojim liječnikom. Može vas uputiti kod savjetnika ili u udrugu pacijenata. Možete se prijaviti i na radionice na kojima se ljude uči kako da prebrode stres. Najvažnije je da pronađete način koji će vam najbolje odgovarati da naučite kontrolirati stres i da ne dozvolite da stres preuzme kontrolu nad vama.

 

Bol

Iako se većina ljudi brine zbog boli, možda za vas ona neće biti problem. Neki ljudi ne osjećaju nikakvu bol. Drugi osjećaju bol ponekad. Bol od raka se može gotovo uvijek olakšati i smanjiti. Ako osjećate bol, vaš liječnik vam može pripisati lijek protiv boli, preporučiti hladne ili vruće obloge (ovisno o dijagnozi), preporučiti relaksaciju, npr. u obliku masaže, slušanja glazbe ili vizualizacije (pokušajte zamisliti mjesto na kojem  se osjećate sretni i smireni) te kako da odvučete pažnju od boli kroz neku aktivnost, npr. gledanjem filma, kroz neki hobi ili nešto drugo što vam može odvući misli od boli.

Postoje različiti načini za kontrolu boli. Vaš liječnik želi i treba čuti sve o boli koju osjećate. Kad osjetite bol to mu recite.

Vi ste jedina osoba koja može odrediti koliko vas boli. Kad je bol u pitanju, nema ni točnog ni krivog odgovora. Kako biste liječniku lakše opisali svoj osjećaj boli, postavite ljestvicu boli od 0 do 10. Ako ne osjećate bol, ocjena je 0. Ocjenu 10 dajete u slučaju kada osjećate da je to najgora bol koju ste osjetili u svom životu. Vodite dnevnik i zapisujte u njega ocjenu boli koju osjećate i pokušajte opisati bol te zbog čega mislite da se pojavila i zbog čega vam je bilo bolje.

Kada opisujete bol svom liječniku ili članu obitelji navedite gdje vas boli, kakva je bol (oštra, tupa), koliko je jaka, koliko dugo traje, što je olakšava i ublažuje, a što pojačava te koje lijekove pijete protiv boli i koliko vam oni pomažu.

Ako tajite svoju bolest, ne možete očekivati izlječenje.

Nedostatak samokontrole i samopouzdanja

Kada ste prvi puta čuli da imate rak možda ste se osjetili bespomoćno i pomislili da  je vaš život izvan kontrole. To se događa iz niza razloga:

  • pitate se hoćete li živjeti ili umrijeti
  • izgubili ste svoj svakodnevni životni ritam i morate ići često u bolnicu i na liječenje (čak i svakodnevno)
  • liječnici oko vas koriste medicinske riječi i izraze koje ne razumijete
  • osjećate da više ne možete raditi stvari koje vas vesele i u kojima uživate
  • osjećate se bespomoćno
  • liječnici se prema vama odnose kao prema strancu

Iako se osjećate da vam je život izmaknuo kontroli, postoje načini kojima možete postići kontrolu nad svojim životom. Možete:

  • naučiti više o svojoj dijagnozi;
  • kada ne razumijete o čemu liječnici govore postavljajte im pitanja, recite im da  želite imati više informacija no što vam ih oni daju;
  • gledati dalje od svoje dijagnoze: Mnogi se ljudi kada obole osjećaju bolje ako su zaposleni, ako nešto rade. Ako možete, nastavite sa svojim poslom, ili odaberite neki hobi.

Na listu prioriteta stavila sam zdravu ishranu i tjelovježbu. Upisala sam tečaj kulinarstva. Vodim računa o spavanju. Svakodnevno vodim brigu o svom emocionalnom stanju. Moje je tijelo bilo tu za mene tijekom bolesti, a sada mu vraćam dug!

Marijana

Tuga i depresija

Mnogi ljudi oboljeli od raka osjete tugu i depresiju. Ti osjećaji su normalna reakcija na spoznaju da bolujete od ozbiljne i teške bolesti. Kada ste depresivni, nemate energije, osjećate se umorno i bezvoljno, nemate apetit ,pokušajte o tome kako se osjećate razgovarati s članovima obitelji i prijateljima. Ne zatvarajte pred njima svoje osjećaje.

Depresija može postati ozbiljan problem. Ako osjećaji tuge i očaja preuzmu kontrolu nad vašim životom, morate se obratiti svom liječniku. Najčešći znakovi depresije su:

  • osjećate se bespomoćno i očajno, čini vam se da vaš život nema smisla;
  • ne želite biti u blizini svoje obitelji i prijatelja;
  • nemate više interesa za hobije ili aktivnosti koje su vas veselile;
  • imate gubitak apetita, ne privlači vas hrana;
  • plačete duži period ili nekoliko puta dnevno;
  • spavate ili premalo ili previše;
  • nemate energije, bezvoljni ste;
  • razmišljate o samoubojstvu ili često razmišljate o smrti i umiranju.

Depresija se može liječiti! Vaš liječnik može vam pripisati odgovarajući lijek. Preporučit će vam da razgovarate o svojim osjećajima sa savjetnikom ili da se uključite u udrugu pacijenata u kojoj vam mogu pomoći da otvoreno razgovarate s ljudima koji su i sami bili ili još uvijek jesu suočeni s rakom.

Liječenje karcinoma vas na neki način dehumanizira, barem na početku. Ogoli vas do srži; učini da se osjetite bespomoćno i nesigurno poput malog djeteta, ovisnog o pomoći odraslih. Osjećala sam se kao da tapkam u mraku, uzaludno tražeći ruku koja će me spasiti. Bila sam ranjiva i nisam imala apsolutno nikakve kontrole nad ishodom liječenja. I onda sam upoznala Vesnu koja me je nagovorila da dođem u udrugu.

Lucija

Usamljenost

Ljudi oboljeli od raka često se osjećaju usamljeno i udaljeno od drugih. Možda se svi vaši prijatelji neće moći suočiti s vašom bolešću i neće vas posjećivati. Neki ljudi vas čak neće moći ni nazvati na telefon. Možda se u jednom trenutku više nećete moći baviti svojim hobijem ili aktivnostima u kojima ste uživali. Ponekad, čak i u društvu ljudi koje volite i do kojih vam je stalo, može se dogoditi da vas nitko od njih ne razumije i ne shvaća što prolazite.

Možda ćete se osjećati manje usamljenima ako upoznate ljude koji su bili suočeni s istom dijagnozom. Mnogi ljudi osjećaju se bolje kada se priključe udrugama pacijenata i mogu razgovarati s ljudima koji su prošli ili prolaze isto što i oni.

Međutim, svi se ne žele ili ne mogu priključiti udrugama. Neki ljudi više vole pričati o osjećajima i strahovima samo s jednom osobom. Možda vama više odgovara razgovor s bliskim prijateljem, članom obitelji ili savjetnikom.

 

Podijeliti radost s nekim znači dvostruku radost. Podijeliti tugu s nekim znači pola tuge.

Krivnja

Mnogi ljudi oboljeli od raka osjećaju krivnju. Možete se, primjerice, okrivljavati zbog toga što je vaša bolest uznemirila članove vaše obitelji. Možda se okrivljavate jer mislite da ste teret drugima, kako emocionalno tako i novčano. Možda zavidite drugima na dobrom zdravlju pa vas je sram. Možda se okrivljujete zbog životnog stila koji ste vodili i koji je možda utjecao na nastanak raka (prekomjerno sunčanje ili pušenje). Svi navedeni osjećaji su normalni.

Vaša obitelj i prijatelji također mogu osjećati krivnju jer su oni zdravi a vi bolesni, ili zato što vam ne mogu pomoći koliko bi zaista željeli, a možda su i sami pod stresom. Moguće je i da žele biti savršeni pa osjećaju krivnju jer vam ne mogu pružiti svu pažnju i razumijevanje koje zaslužujete. Savjetnik i udruge pacijenata mogu vam pomoći da se suočite s osjećajima krivnje.

Kada me uhvati osjećaj krivnje da sam rak izazvao svojim stilom života, sjetim se male djece koja su također oboljela od raka. Tada shvatim da se rak može jednostavno pojaviti, bez nekog određenog razloga na koji možeš utjecati. Nije moja krivnja.

Zoran

Nada

Nakon što ljudi prihvate činjenicu da imaju rak pojavi se nada. Postoje mnogi razlozi zbog kojih se ona javlja:

  • Rak se može izliječiti. Milijuni ljudi koji su imali rak žive i danas.
  • Ljudi koji imaju rak mogu aktivno živjeti, čak i za vrijeme liječenja.
  • Vaše šanse za život s rakom i poslije raka danas su bolje no prije nekoliko godina. Ljudi žive još dugo godina nakon liječenja.

Neki liječnici smatraju da pozitivan stav i nada mogu pomoći vašem tijelu u borbi protiv raka. Ojačajte osjećaj nade:

  • Opišite svoje osjećaje nade i razgovarajte o njima s drugima ljudima.
  • Planirajte svoj dan i aktivnosti kao što ste to i ranije činili.
  • Nemojte se ograničavati u stvarima i aktivnostima koje ste voljeli samo zato što imate rak (ili ih barem pokušajte prilagoditi trenutnoj situaciji).
  • Pokušajte razmisliti o razlozima za nadu (sjetite se svoje obitelji, prijatelja koji vas trebaju, sjetite se stvari koje vas usrećuju).

Možda nadu pronađete u prirodi ili u vjeri. Možda nadu pronađete u pričama ljudi koji imaju rak i koji aktivno žive i bore se hrabro protiv raka.

Nisam sanjar i ne kažem da ću svojom inicijativom dobiti odgovore ili pronaći lijek protiv raka. Ja jednostavno vjerujem u čuda. Moram.

Terry Fox

 

Proživjet ćete možda sve ove osjećaje dok učite kako živjeti s rakom i kako se boriti protiv raka. Ali, oni ne smiju preuzeti kontrolu nad vašim životom. Ne smijete gubiti nadu.

Pročitajte i ostale članke

Kada nada nikne iz najveće tuge

Nova priča naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, o tome zašto se slomimo onda kada to najmanje očekujemo i kako izaći iz takvog stanja.

Više

Kuhajte zdravo s Ljiljanom Pranjić

Ako vas privlači biljna prehrana, a nemate ideju što kuhati, posegnite za receptima Ljiljane Pranjić, naše vječne inspiracije.

Više

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Na Interliberu predstavljena knjiga „Nismo same“ posvećena istinskim heroinama

Izuzetno dirljivoj, ali optimističnoj promociji na Profilovu štandu, uz priređivačicu knjige Ivanu Kalogjeru, nazočilo je čak 27 autorica i autora iz svih krajeva Hrvatske.

Više

Otkriće znanstvenika s MIT-a: Računalni program upozorava koja je žena u opasnosti da oboli od raka dojke

Na jednom od najboljih svjetskih sveučilišta kreirali su računalni program koji iz mamografskih snimki može očitati hoće li se u idućih pet godina u nekom tkivu razviti rak dojke ili neće.

Više

Ivana Kalogjera govornica na TEDx Zagreb Women konferenciji

TEDxZagrebWomen konferencija održava se subotu, 7. prosinca, u Kulturnom centru Travno. Početak je u 16 sati, a ulaznice potražite na eventim.hr.

Više

U Hrvatskoj još uvijek mnoge žene nakon mastektomije ne žele nove grudi

Na vaša pitanja o rekonstrukciji dojke odgovara plastični kirurg dr. sc. Andrej Roth, s Klinicke za tumore KBC-a Sestara milosrdnica.

Više

Sve što trebate znati o trostruko negativnom raku dojke

Prema medicinskoj literaturi, trostruko negativni rak dojke prvi se put spominje u listopadu 2005. godine.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama