Limfedem dojke nakon liječenja karcinoma dojke

Zrinka Rendić-Miočević, dr. med., spec. radioterapije i onkologije

Limfedem dojke jedna je od najčešćih akutnih, ali i kroničnih, nuspojava radioterapije. Kod najvećeg broja žena kojima je dijagnosticiran karcinom dojke, nakon poštedne operacije indicirana je adjuvantna radioterapija (s ili bez zračenja limfnih čvorova-regionalne limfne drenaže u području pazuha iste strane). Uz kožne nuspojave zračenja, koje su znatno učestalije, u tijeku zračenja može se pojaviti i limfedem (oteklina, odnosno naticanje) zračene dojke. Akutno naticanje dojke javlja se kod većine bolesnica u tijeku radioterapije dojke, no u najvećem je broju slučajeva vrlo blago i jedva primjetno, a oteklina se povuče ubrzo nakon završetka zračenja. No, kod manjeg broja bolesnica naticanje može biti izraženije i trajati dugo po završetku liječenja, a može prijeći i u kronični limfedem.

Kod većine takvih bolesnica dojka je u većem ili manjem limfedemu i prije početka radioterapije, a kao posljedica prethodnog operativnog zahvata. Naime, kod poštedne operacije dojke, prilikom ekscizije tumora i okolnog zdravog tkiva dojke, neminovno dolazi do prekidanja određenih krvnih i limfnih žila i do promjene arhitekture tkiva dojke te posljedične promjene cirkulacije krvi i limfe u dojci. Ako je tijekom operacije učinjena i disekcija aksilarnih limfnih čvorova, još je veća vjerojatnost pojave postoperativnog limfedema, i dojke, ali i ruke na operiranoj strani tijela (ta vjerojatnost je proporcionalna broju odstranjenih limfnih čvorova iz aksile; nakon disekcije aksile 20-50% bolesnica razvije limfedem, dok se to događa kod 5-30% bolesnica nakon biopsije sentinel limfnog čvora). Stoga, nerijetko bolesnice već na početku zračenja imaju ili klinički evidentni limfedem dojke ili značajno izmijenjenu limfokapilarnu cirkulaciju u dojci, kao predispoziciju za razvoj manifestnog limfedema pod utjecajem radioterapije ili nekog drugog provokativnog čimbenika.

Dojka koja je u limfedemu je tvrda, topla, često i crvene i tople kože, odignuta u zrak. Dojka je povećana, ponekad čak i veća od suprotne, usprkos tome što je prethodno operacijom uklonjen dio volumena dojke. Kod nekih bolesnica i promjer bradavice može biti veći zbog rastezanja kože dojke i areole.  

Kod jako izraženih slučajeva koža može pokazivati promjene koje podsjećaju na narančinu koru (peau d’orange promjene). Subjektivno bolesnice često navode osjećaj ‘punoće’ i težine u zahvaćenoj dojci. Dojka nešto rjeđe može biti i bolna, osobito u području operativnog reza. Klinički pregled/palpacija takve dojke je izrazito otežan ili čak nemoguć, dok se radiološki (ultrazvukom) vidi zadebljanje kože i potkožnog tkiva te difuzno nakupljanje tekućeg sadržaja u parenhimu dojke.

Ovdje nakratko valja spomenuti i postoperativni serom, odnosno lokaliziranu nakupine tekućine (limfe) na mjestima kirurške ekscizije. Serom se može palpirati kao čvorasto otvrdnuće ispod postoperativnog ožiljka, i ne smije se zamijeniti s lokalnim recidivom. Ultrazvučno se vidi oštro ograničena najčešće okrugla ili vretenasta tvorba ispunjena bistrom tekućinom. Seromi se većinom spontano resorbiraju ostavljajući na svom mjestu ožiljno, vezivno tkivo. Kod većih seroma iglom se može aspirirati sadržaj, ponekad se evakuira i do nekoliko decilitara limfne tekućine. Seromi nisu limfedem, nastaju isključivo kao posljedica kirurškog liječenja, a radioterapija nema nikakav utjecaj na nastanak ili resorpciju seroma.

Rizični čimbenici za razvoj limfedema, osim već spomenutog kirurškog zahvata i radioterapije, su: kemoterapija, disekcija aksile (porastom broja odstranjenih limfnih čvorova raste i rizik za razvoj limfedema), prekomjerna težina/pretilost, infekcije kože ili potkožja u operiranom području, boravak na niskom atmosferskom tlaku (putovanje avionom).

Kod bolesnica s limfedemom dojke nije moguće provoditi sve preventivne i /ili kurativne terapijske metode koje se koriste u liječenju limfedema ruke. S druge strane, limfedem dojke ne utječe toliko na kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje kao limfedem ruke koji, ovisno o stupnju, može značajno narušavati kvalitetu života bolesnice.

Kod akutnog naticanja dojke tijekom zračenja bolesnicama se preporučuje stavljati hladne obloge na kožu dojke. Kao što je navedeno, kod većine bolesnica otok dojke  spontano se povlači unutar 1-2 mjeseca po završenom zračenju. Ako i nakon nekoliko mjeseci po završenom zračenju limfedem dojke perzistira, velika je vjerojatnost da će limfedem prijeći u kronični oblik.

Kod bolesnica s kroničnim limfedemom može se pojaviti akutno pogoršanje limfedema (‘flare up’), a najčešće je uzrokovano nekim izvanjskim provokativnim čimbenikom. Tada kod otprije natečene dojke/ruke dolazi do naglog značajnog pogoršanja otekline. Akutna egzacerbacija limfedema češće se vidi kod bolesnica s limfedemom ruke (tipično nakon nošenja težeg tereta), rjeđe je moguća i kod limfedema dojke.

Liječenje kroničnog limfedem dojke (i ruke) spada u domenu fizijatra i on bi trebao biti dio multidisciplinarnog tima za liječenje karcinoma dojke, te biti uključen u liječenje svake bolesnice odmah po provedenom kirurškom liječenju. Bolesnice je nužno educirati o stvarima koje je poželjno činiti, a koje valja izbjegavati u svrhu sprečavanja progresije limfedema. Sami fizioterapijski postupci kod limfedema dojke su malobrojni, a svode se na manualnu limfnu drenažu (koju treba provoditi fizioterapeut educiran za liječenje limfedema)  i metode koje provode kompresiju na tkivo dojke: razne bandaže, posebno dizajnirani kompresivni grudnjaci itd.

Kako bi se spriječilo pogoršanje ili nastanak akutne egzacerbacije limfedema bolesnicama se savjetuje:

– izbjegavati jako tople/vruće kupke, turske kupelji, saune i sl. Ako  bolesnica ipak odluči otići u saunu ili vruću kupku, boravak bi trebalo ograničiti na najviše 15 minuta;

– ne stavljati tople/vruće obloge na ruku, rame, pazuh, prsni koš i leđa na zahvaćenoj strani;

– biti oprezna s fizioterapijskim tretmanima koji dovode do zagrijavanja tkiva (određene vrste masaža, terapijski ultrazvuk, terapije strujom…);

– izbjegavati nošenje težih predmeta u ruci na operiranoj strani, izbjegavati vježbe koje opterećuju ruku, rame i prsni mišić (sklekovi, utezi, kuglanje…), sve dok fizijatar ne kaže suprotno;

– izbjegavati vađenje krvi, primanje intravenske ili intramuskularne terapije na zahvaćenoj strani (kod limfedema ruke);

– redovito se kontrolirati kod fizijatra, te provoditi  fizikalnu terapiju ako je indicirano, a svakodnevno provoditi vježbe koje preporuči fizijatar.

 


nismo same
Zrinka Rendić-Miočević, dr. med., specijalistica je radioterapije i onkologije na Zavodu za radioterapijsku i internističku onkologiju Klinika za tumore. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. Na Zavodu je zaposlena od 2007., a od 2012. kao specijalistica radioterapije i onkologije. U svakodnevnoj praksi ponajviše se bavi radioterapijom bolesnika/bolesnica s karcinomom dojke, karcinomima probavnog i urogenitalnog sustava te ginekološkim tumorima. Također, jedna je od radioterapijskih onkologa koji provode ginekološku brahiterapiju (unutrašnje zračenje) kod bolesnica s karcinomima maternice. Odslušala je poslijediplomski znanstveni studij na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno je u procesu izrade doktorske disertacije.

 

 

Pročitajte i ostale članke

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donosimo smjernice pravilne prehrane

Iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine za čitatelje Nismo same pripremili su smjernice prehrane za oboljele od malignih bolesti.

Više

Nikada ne čekajte

Ne zamišljajte druge ljude, gledajte što čine, jer to je bliže istini, savjetuje naša poznata književnica Sanja Pilić.

Više

Akcija Cost Cares: umrežavanjem stručnjaka do kvalitetnijeg zdravstva

Cilj je projekta izgradnja modela integrirane skrbi koji će biti testiran na više mjesta u EU.

Više

Kad more liječi

More je i puno više od inspiracije umjetnicima. Ono pomaže u liječenju mnogih pa tako i malignih bolesti.

Više

Rizik za srce nakon liječenja raka dojke

Najnovije istraživanje: žene starije od 45 godina koje su se liječile od raka dojke imaju povećan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Više

Nakon što sam oboljela od raka muči me nesanica. Je li to normalno?

Više od polovice oboljelih od raka tijekom liječenja pati od nesanice, a mnogi probleme sa spavanjem imaju još mjesecima nakon toga.

Više

Završio 3. sastanak udruga pacijenata iz 12 zemalja: Budućnost onkološkog liječenja je u zdravstvenoj skrbi prilagođenoj osobnim potrebama pacijenata

Predavanje je održao i prof. dr. Joseph Gligorov, izvršni direktor Instituta za maligne bolesti Sveučilišta Sorbonne.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama