Limfedem dojke nakon liječenja karcinoma dojke

Zrinka Rendić-Miočević, dr. med., spec. radioterapije i onkologije

Limfedem dojke jedna je od najčešćih akutnih, ali i kroničnih, nuspojava radioterapije. Kod najvećeg broja žena kojima je dijagnosticiran karcinom dojke, nakon poštedne operacije indicirana je adjuvantna radioterapija (s ili bez zračenja limfnih čvorova-regionalne limfne drenaže u području pazuha iste strane). Uz kožne nuspojave zračenja, koje su znatno učestalije, u tijeku zračenja može se pojaviti i limfedem (oteklina, odnosno naticanje) zračene dojke. Akutno naticanje dojke javlja se kod većine bolesnica u tijeku radioterapije dojke, no u najvećem je broju slučajeva vrlo blago i jedva primjetno, a oteklina se povuče ubrzo nakon završetka zračenja. No, kod manjeg broja bolesnica naticanje može biti izraženije i trajati dugo po završetku liječenja, a može prijeći i u kronični limfedem.

Kod većine takvih bolesnica dojka je u većem ili manjem limfedemu i prije početka radioterapije, a kao posljedica prethodnog operativnog zahvata. Naime, kod poštedne operacije dojke, prilikom ekscizije tumora i okolnog zdravog tkiva dojke, neminovno dolazi do prekidanja određenih krvnih i limfnih žila i do promjene arhitekture tkiva dojke te posljedične promjene cirkulacije krvi i limfe u dojci. Ako je tijekom operacije učinjena i disekcija aksilarnih limfnih čvorova, još je veća vjerojatnost pojave postoperativnog limfedema, i dojke, ali i ruke na operiranoj strani tijela (ta vjerojatnost je proporcionalna broju odstranjenih limfnih čvorova iz aksile; nakon disekcije aksile 20-50% bolesnica razvije limfedem, dok se to događa kod 5-30% bolesnica nakon biopsije sentinel limfnog čvora). Stoga, nerijetko bolesnice već na početku zračenja imaju ili klinički evidentni limfedem dojke ili značajno izmijenjenu limfokapilarnu cirkulaciju u dojci, kao predispoziciju za razvoj manifestnog limfedema pod utjecajem radioterapije ili nekog drugog provokativnog čimbenika.

Dojka koja je u limfedemu je tvrda, topla, često i crvene i tople kože, odignuta u zrak. Dojka je povećana, ponekad čak i veća od suprotne, usprkos tome što je prethodno operacijom uklonjen dio volumena dojke. Kod nekih bolesnica i promjer bradavice može biti veći zbog rastezanja kože dojke i areole.  

Kod jako izraženih slučajeva koža može pokazivati promjene koje podsjećaju na narančinu koru (peau d’orange promjene). Subjektivno bolesnice često navode osjećaj ‘punoće’ i težine u zahvaćenoj dojci. Dojka nešto rjeđe može biti i bolna, osobito u području operativnog reza. Klinički pregled/palpacija takve dojke je izrazito otežan ili čak nemoguć, dok se radiološki (ultrazvukom) vidi zadebljanje kože i potkožnog tkiva te difuzno nakupljanje tekućeg sadržaja u parenhimu dojke.

Ovdje nakratko valja spomenuti i postoperativni serom, odnosno lokaliziranu nakupine tekućine (limfe) na mjestima kirurške ekscizije. Serom se može palpirati kao čvorasto otvrdnuće ispod postoperativnog ožiljka, i ne smije se zamijeniti s lokalnim recidivom. Ultrazvučno se vidi oštro ograničena najčešće okrugla ili vretenasta tvorba ispunjena bistrom tekućinom. Seromi se većinom spontano resorbiraju ostavljajući na svom mjestu ožiljno, vezivno tkivo. Kod većih seroma iglom se može aspirirati sadržaj, ponekad se evakuira i do nekoliko decilitara limfne tekućine. Seromi nisu limfedem, nastaju isključivo kao posljedica kirurškog liječenja, a radioterapija nema nikakav utjecaj na nastanak ili resorpciju seroma.

Rizični čimbenici za razvoj limfedema, osim već spomenutog kirurškog zahvata i radioterapije, su: kemoterapija, disekcija aksile (porastom broja odstranjenih limfnih čvorova raste i rizik za razvoj limfedema), prekomjerna težina/pretilost, infekcije kože ili potkožja u operiranom području, boravak na niskom atmosferskom tlaku (putovanje avionom).

Kod bolesnica s limfedemom dojke nije moguće provoditi sve preventivne i /ili kurativne terapijske metode koje se koriste u liječenju limfedema ruke. S druge strane, limfedem dojke ne utječe toliko na kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje kao limfedem ruke koji, ovisno o stupnju, može značajno narušavati kvalitetu života bolesnice.

Kod akutnog naticanja dojke tijekom zračenja bolesnicama se preporučuje stavljati hladne obloge na kožu dojke. Kao što je navedeno, kod većine bolesnica otok dojke  spontano se povlači unutar 1-2 mjeseca po završenom zračenju. Ako i nakon nekoliko mjeseci po završenom zračenju limfedem dojke perzistira, velika je vjerojatnost da će limfedem prijeći u kronični oblik.

Kod bolesnica s kroničnim limfedemom može se pojaviti akutno pogoršanje limfedema (‘flare up’), a najčešće je uzrokovano nekim izvanjskim provokativnim čimbenikom. Tada kod otprije natečene dojke/ruke dolazi do naglog značajnog pogoršanja otekline. Akutna egzacerbacija limfedema češće se vidi kod bolesnica s limfedemom ruke (tipično nakon nošenja težeg tereta), rjeđe je moguća i kod limfedema dojke.

Liječenje kroničnog limfedem dojke (i ruke) spada u domenu fizijatra i on bi trebao biti dio multidisciplinarnog tima za liječenje karcinoma dojke, te biti uključen u liječenje svake bolesnice odmah po provedenom kirurškom liječenju. Bolesnice je nužno educirati o stvarima koje je poželjno činiti, a koje valja izbjegavati u svrhu sprečavanja progresije limfedema. Sami fizioterapijski postupci kod limfedema dojke su malobrojni, a svode se na manualnu limfnu drenažu (koju treba provoditi fizioterapeut educiran za liječenje limfedema)  i metode koje provode kompresiju na tkivo dojke: razne bandaže, posebno dizajnirani kompresivni grudnjaci itd.

Kako bi se spriječilo pogoršanje ili nastanak akutne egzacerbacije limfedema bolesnicama se savjetuje:

– izbjegavati jako tople/vruće kupke, turske kupelji, saune i sl. Ako  bolesnica ipak odluči otići u saunu ili vruću kupku, boravak bi trebalo ograničiti na najviše 15 minuta;

– ne stavljati tople/vruće obloge na ruku, rame, pazuh, prsni koš i leđa na zahvaćenoj strani;

– biti oprezna s fizioterapijskim tretmanima koji dovode do zagrijavanja tkiva (određene vrste masaža, terapijski ultrazvuk, terapije strujom…);

– izbjegavati nošenje težih predmeta u ruci na operiranoj strani, izbjegavati vježbe koje opterećuju ruku, rame i prsni mišić (sklekovi, utezi, kuglanje…), sve dok fizijatar ne kaže suprotno;

– izbjegavati vađenje krvi, primanje intravenske ili intramuskularne terapije na zahvaćenoj strani (kod limfedema ruke);

– redovito se kontrolirati kod fizijatra, te provoditi  fizikalnu terapiju ako je indicirano, a svakodnevno provoditi vježbe koje preporuči fizijatar.

 


nismo same
Zrinka Rendić-Miočević, dr. med., specijalistica je radioterapije i onkologije na Zavodu za radioterapijsku i internističku onkologiju Klinika za tumore. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. Na Zavodu je zaposlena od 2007., a od 2012. kao specijalistica radioterapije i onkologije. U svakodnevnoj praksi ponajviše se bavi radioterapijom bolesnika/bolesnica s karcinomom dojke, karcinomima probavnog i urogenitalnog sustava te ginekološkim tumorima. Također, jedna je od radioterapijskih onkologa koji provode ginekološku brahiterapiju (unutrašnje zračenje) kod bolesnica s karcinomima maternice. Odslušala je poslijediplomski znanstveni studij na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno je u procesu izrade doktorske disertacije.

 

 

Pročitajte i ostale članke

Limfedem dojke nakon liječenja karcinoma dojke

Jeste li znali da postoji i limfedem dojke? Sve o tome zna Zrinka Rendić-Miočević, dr. med., specijalistica radioterapije i onkologije.

Više

Kako je Ana pronašla novu sebe

Puno je strepnje u borbi protiv neizvjesne bolesti. No, puno je i pozitivnih priča. Jednu takvu priču ispričala nam je naša Maja Vukoja.

Više

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Biološka terapija – revolucija u liječenju malignih i upalnih bolesti

Pod nazivom “Vrijednost inovacije u liječenju malignih i upalnih bolesti” 12. prosinca održali smo edukaciju za pacijente.

Više

Budite originalni – stavite pod bor radove pacijenata Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb!

Prodajna izložba radova pacijenata Klinike za psihijatriju postavljena je u predvorju Zelene zgrade na Rebru, a otvorena je od 9 do 14 sati.

Više

Konferencija „Fight&Win“ održana i u Zadru

Nakon Dubrovnika, Splita, Osijeka, Rijeke i Varaždina, konferencija “Fight&Win” u četvrtak, 22. studenoga, održana je u Zadru.

Više

Kako je Ana pronašla novu sebe

Puno je strepnje u borbi protiv neizvjesne bolesti. No, puno je i pozitivnih priča. Jednu takvu priču ispričala nam je naša Maja Vukoja.

Više

Svi mi imamo potrošene snove. Koji su vaši?

Naša Ivana Đurić-Katanić bila je jedna od moderatora okruglog stola koji je održan u sklopu projekta “Umjetnošću do mentalnog zdravlja”.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama