Ne podcjenjujmo važnost mamografije!

Stručnjaci su jedinstveni: mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice

Tanja Rudež

U Ministarstvu zdravstva nedavno je potpisan ugovor o javnoj nabavi mamografskih uređaja nove generacije za šest najvećih bolnica u Hrvatskoj:  KBC Zagreb, KBC Rijeka, KBC Split, KBC Osijek, KBC Sestre milosrdnice i KB Dubrava. Novi mamografski uređaji s digitalnom tomosintezom i stereotaksijskom biopsijom znatno će osuvremeniti proces obrade pacijenata u okviru dnevnih bolnica te omogućiti kompletnu dijagnostiku, mamografiju, ultrazvuk i biopsiju, u kratko vrijeme i bez ikakve potrebe za hospitalizacijom. Nadalje, nabava tih šest uređaja, vrijednih 8,8 milijuna kuna, bit će sufinancirana bespovratnim sredstvima iz EU fondova.

– Riječ je o novoj tehnologiji koja je postala standard u Europi zadnjih pet do 10 godina, a omogućava da se 20 posto više karcinoma otkrije u mamografski gustim dojkama, što je do sada bilo veliko ograničenje konvencionalne mamografije,  naglasio je prilikom potpisivanja ugovora jedan od vodećih hrvatskih radiologa prof. dr. Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB Dubrava.

U Hrvatskoj se od druge polovice 2006. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke kojim su obuhvaćene sve žene u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa ženama svake dvije godine na kućnu adresu stiže poziv za besplatnu mamografiju, rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati.

Dosad su provedena četiri ciklusa poziva, a peti je upravo u tijeku. U svakom ciklusu poziv je poslan na adrese oko 600 000 žena. U prvom je ciklusu prosječni odaziv bio 63 posto, a otkriveno je 1640 karcinoma. U drugom ciklusu odazvalo se 57 posto žena, a broj otkrivenih karcinoma bio je manji od tisuću. Analize pokazuju i da je u zadnjih petnaestak godina postotak karcinoma otkrivenih u lokaliziranom stadiju, kada su šanse za uspješno izlječenje bitno veće, zahvaljujući pravodobnoj dijagnostici povećan s 40 na 60 posto.

Unatoč brojkama koje potvrđuju važnost pravodobne dijagnostike, na društvenim mrežama često se dijele površno prevedeni tekstovi iz stranog tiska s bombastičnim naslovima o navodnoj neučinkovitosti, pa čak i štetnosti mamografije. No, stručnjaci su jedinstveni: mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice.

Ipak, rasprava se vodi oko toga kada treba početi sa skriningom te treba li se mamografski pregled obavljati jednom godišnje ili svake druge godine.

Tako je studija dr. Elizabeth Arleo, objavljena u kolovozu ove godine u časopisu Cancer, pokazala da godišnja mamografija od 40. do 80. godine može smanjiti broj smrti od karcinoma dojke za 40 posto. Sadašnje preporuke predviđaju rjeđi odlazak na mamografiju s početkom u kasnijoj dobi, a one mogu smanjiti broj smrti za 23 do 31 posto.

– Mamografija jednom godišnje počevši od 40. godine najbolja je strategija za sprečavanje rane smrti od karcinoma dojke –  izjavila je za Reuters Elizabeth Arleo, radiologinja specijalizirana za mamografiju u Weill Cornell Medicine u New Yorku.

Mnoga stručna udruženja, uključujući Američko društvo za rak i Američku radnu skupinu za prevenciju, potvrđuju kako odlazak na mamografiju već s 40 godina može otkriti više karcinoma. No, u toj dobi može  biti više lažno pozitivnih rezultata. Stoga Američko društvo za rak preporučuje prvu mamografiju s 45 godina te nakon toga godišnji pregled do 55. godine nakon čega bi na pregled trebalo ići svake dvije godine.

Prof. dr. Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB Dubrava

Studija dr. Elizabeth Arleo, objavljena u kolovozu ove godine u časopisu Cancer, pokazala je da godišnja mamografija od 40. do 80. godine može smanjiti broj smrti od karcinoma dojke za 40 posto.

Ograničenja mamografije

Glavni rizik mamograma je taj da nisu savršeni. Normalno tkivo grudi može sakriti rak dojke tako da se ne pojavljuje na mamografiji. To se zove lažni negativni nalaz. Također, mamografija može identificirati abnormalnost koja izgleda kao rak, ali se pokaže kao normalno tkivo. To je lažni pozitivni nalaz koji, dakako, izaziva stres i zabrinutost kod pacijentice. Da bi se nadvladala ta ograničenja mamografije, potrebno je taj pregled kombinirati s ultrazvukom i magnetskom rezonancijom dojki.

Tri istine o mamografiji
  • Žene se pitaju o rizicima izloženosti zračenju zbog mamografije. Suvremena mamografija uključuje nisku dozu zračenja, nižu od ostalih radioloških pretraga.
  • Mamografija može spasiti život. Rano otkrivanje raka dojke   smanjuje rizik od umiranja od te bolesti za 25 do 30 posto, pa i više.
  • Nemojte se bojati. Mamografija je brz postupak (oko 20 minuta), a nelagoda je minimalna za većinu žena.  
Na prvu mamografiju s 36 godina

Imam 54 godine i na prvu sam mamografiju išla već sa 36 godina. Kad sam se vratila s jednog puta, pojavila mi se crvena kvržica na desnoj dojci, za koju su liječnici mislili da je benigna, ali zbog obiteljske anamneze nisu željeli riskirati. Naime, moja je majka umrla od raka dojke u dobi od 58 godina. Pokazalo se da je sve u redu. Od 40. godine svakih šest mjeseci idem na ultrazvuk dojki, a svake dvije godine na mamografiju. U početku sam mamografiju obavljala kod privatnog liječnika, no nakon 50. godine obuhvaćena sam Nacionalnim programom. Kako je prošlo dvije godine od posljednje mamografije, a još nisam dobila poziv za pregled, jutros sam se nazvala Zavod za javno zdravstvo gdje su mi odredili skori termin.


nismo sameTanja Rudež dugogodišnja je znanstvena novinarka Jutarnjeg lista. Dobitnica je nagrade Britanskog udruženja znanstvenih pisaca (ABSW) za najbolju europsku znanstvenu novinarku 2015. godine.

Pročitajte i ostale članke

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Zdravi recepti by Snježana Slonja

Nakon nalaza koji je pokazao da ima rak, Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte i savjete podijeliti s nama.

Više

U Rijeci održana četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

Četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“, u organizaciji Dubravke Šuice, zastupnice u EU parlamentu, održana je 27. rujna.

Više

Svi mi imamo potrošene snove. Koji su vaši?

Naša Ivana Đurić-Katanić bila je jedna od moderatora okruglog stola koji je održan u sklopu projekta “Umjetnošću do mentalnog zdravlja”.

Više

U Varaždinu održana peta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

U organizaciji Dubravke Šuice, zastupnice u EU parlamentu, u Varaždinu je održana peta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

Više

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama