Tjelovježba u predoperativnoj fazi

Davor Srednoselec

Oko 30 posto svih smrti od malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih čimbenika rizika:

– prekomjerne tjelesne težine

– nedovoljnog unosa voća i povrća

– nedostatne tjelesne aktivnosti

– konzumacije alkohola

– konzumacije duhanskih proizvoda

 

Rak dojke najčešća je zloćudna bolest kod žena u razvijenom svijetu, iako, vrlo rijetko, od raka dojke mogu oboljeti i muškarci. Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2014. godine od raka dojke oboljelo je 2644 žena. Prema najnovijim podacima 2016. godine od te je bolesti umrlo 990 žena pa je rak dojke u žena i dalje najčešći uzrok smrti od raka.

Rak pluća vodeći je uzrok smrti od raka diljem svijeta. Na godinu se u Republici Hrvatskoj otkrije oko 3000 novih bolesnika s rakom pluća. Nažalost, karcinom pluća vodeći je uzrok smrtnosti kod muškaraca, tipičan je za pušače, koji čine 85 posto oboljelih.

Liječenje može biti kirurško, terapijom zračenja, kemoterapijom, ciljanom terapijom, imunoterapijom…

No, sve veću ulogu u liječenju ima i tjelovježba, a posebno u predoperativnoj fazi.

Tjelovježba u predoperativnoj fazi ima dvije funkcije: operabilnim se pacijentima jača  njihov fizički status kako bi oporavak nakon operacije bio kvalitetniji i kraći, a neoperabilnim pacijentima poboljšava se njihov fizički status kako bi mogli biti operabilni.

Brojna su istraživanja pokazala da tjelovježba ima svoju ulogu u ishodu i oporavku nakon operacije. Operabilnim pacijentima potrebno je osigurati stručni nadzor i motivirati ih da protokol odrade do kraja, odnosno do početka operacije.

Znanstveno je dokazano da predoperativno vježbanje poboljšava funkciju pluća prije operacije te znatno smanjuje vrijeme provedeno u bolnici nakon operacije, kao i poslijeoperativne pulmonalne komplikacije koje mogu nastupiti nakon završetka tretmana i to u čak 67 posto slučajeva.  [1][2].

Program tjelovježbe trebao bi se sastojati od aerobnih vježbi intenziteta iznad 70 posto VO2max (maksimalni primitak kisika – maksimalna količina kisika koju organizam može primiti i iskoristiti u jednoj minuti, a koristi se kao jedna od kriterijskih mjera funkcionalnog kapaciteta kardiorespiratornog sustava),  tri  nadgledana treninga u trajanju od 30 do 90 minuta tjedno. Ovaj intenzitet ne podrazumijeva da osoba cijelo vrijeme bude u toj zoni, već je potrebno postepeno dolaziti u nju. Naravno, za svaku se osobu individualno izrađuje program sukladno stanju i mogućnostima.

Preporučuje se kombinirati aerobni trening i trening s vanjskim opterećenjem (dva do pet puta tjedno, 50-80 posto od 1RM [1RM je maksimalna težina koju možete savladati samo jednom] u periodu od 12 do 24 tjedana). Dokazano je da takva vrsta treninga pospješuje mišićnu funkciju kako bi najuspješnije povećali provođenje kisika, mišićnu jakost, izdržljivost te smanjili zamor [3]. Preporučuju se vježbe na trenažerima, bez slobodnih utega. Potrebno je pažljivo distribuirati treninge u tjednu te paziti na intenzitet aerobnih i vježbi s opterećenjem.

Sve navedeno okvirne su smjernice i svaka se osoba mora konzultirati sa svojim fizijatrom te se sukladno njegovoj preporuci programira konačan intenzitet i volumen opterećenja. Testiranje odnosno procjena VO2max može se obaviti laboratorijskim testovima u za to specijaliziranim ustanovama ili terenskim testovima po zadanim parametrima.

Zaključak: Uz dobro programiran i nadgledan trening može se poboljšati psihofizičko stanje svake osobe kako bi ona mogla lakše prebroditi ovu fazu bolesti.

Reference:

[1] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28589547

[2] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27226400

[3] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2888787/

 

nismo same davorDavor Srednoselec je diplomirani kineziolog, stručnjak i certificirani trener posebno specijaliziran za područje fitnesa. Vlasnik je agencije Stabilitas koja nudi jedinstvene i posebno prilagođene usluge sportašima i drugim klijentima iz područja kineziologije, rehabilitacije i nutricionizma. Osim toga, od 2008. godine, obnaša i dužnost glavnog tajnika Zagrebačkog i Hrvatskog squash saveza i trenera squasha. Kontinuirano se dodatno obrazuje i sudjeluje na stručnim seminarima iz područja fitnesa, kineziologije, funkcionalne dijagnostike i rehabilitacije te upravljanja u sportu. 

 

Pročitajte i ostale članke

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Zdravi recepti by Snježana Slonja

Nakon nalaza koji je pokazao da ima rak, Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte i savjete podijeliti s nama.

Više

U Rijeci održana četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

Četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“, u organizaciji Dubravke Šuice, zastupnice u EU parlamentu, održana je 27. rujna.

Više

Svi mi imamo potrošene snove. Koji su vaši?

Naša Ivana Đurić-Katanić bila je jedna od moderatora okruglog stola koji je održan u sklopu projekta “Umjetnošću do mentalnog zdravlja”.

Više

U Varaždinu održana peta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

U organizaciji Dubravke Šuice, zastupnice u EU parlamentu, u Varaždinu je održana peta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

Više

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama