Zašto vježbanje mora biti prioritet?

Davor Srednoselec

Svi već znamo da je vježbanje zdravo, no malo tko je upućen u konkretne benefite tjelovježbe i kako ona može unaprijediti naše zdravlje. Kada tome pridodamo i uravnoteženu prehranu, benefiti ne mogu izostati.

U ovom članku, prvom u nizu, pokušat ću osvijestiti koliko je uvođenje ovih navika u život svakoga ponaosob jednostavno obveza i odgovornost.

“Zdrav čovjek ima sto želja, bolestan samo jednu”, A. P. Čehov.

U ovom citatu leži i paradoks suvremenog čovjeka, koji zaboravlja da je njegovo tijelo njegov hram u kojem živi i koji se mora tretirati s poštovanjem. Briga za zdravlje ne kotira visoko na ljestvici prioriteta sve dok ono jednog dana ne pokuca na vrata hrama.

Postavlja se pitanje je li se određeno stanje moglo prevenirati ili nije. Dio odgovora leži u duhovnosti, dio u genetici, ali mi nećemo ulaziti u te dijelove, već ćemo se držati onoga na što možemo utjecati, a to su prevencija i kontrola štete.

Razna su istraživanja pokazala da umjereno bavljenje aerobnom aktivnošću smanjuje rizik od raka debelog crijeva za 24 posto, za 12 posto od raka dojke (zanimljivo da su bolji rezultati dobiveni kod žena nakon menopauze u odnosu na period prije menopauze), te za 20 posto od raka endometrija.

Pred nama su još mnoga istraživanja koja moraju dati odgovore na razna pitanja na ovu temu, no ono što je sigurno jest da za neke vrste raka, poput raka debelog crijeva, raka dojke, raka endometrija, tjelesna aktivnost ima pozitivne učinke na nekoliko bioloških aspekata:

  • smanjuje razinu hormona kao što su inzulin i estrogen, te određenih faktora rasta koji su povezani s razvojem i progresijom raka dojke i debelog crijeva;
  • pomaže kod prevencije pretilosti i smanjenja negativnih efekata pretilosti kao što je razvijanje inzulinske osjetljivosti;
  • smanjuje upalne procese u tijelu;
  • podiže imunitet;
  • smanjuje vrijeme potrebno da hrana prođe kroz probavni sustav čime se smanjuje izloženost gastrointestinalnog trakta potencijalnim karcinogenima…

Kod osoba koje su preživjele rak debelog crijeva, rak prostate i rak dojke, tjelesna aktivnost pokazala se kao izvrstan saveznik. Postoji bojazan zbog činjenice da rak iscrpljuje tijelo i te osobe vrlo često imaju problema s izvršavanjem jednostavnih radnji poput kraćeg hodanja ili penjanja po stepenicama. Međutim, ako se tim osobama pristupi s oprezno doziranim opterećenjem, vrlo brzo će se početi osjećati pozitivni efekti vježbanja. Tu u svakom slučaju spadaju aerobne aktivnosti niskog do umjerenog opterećenja te vježbe s otporom.

Dodatni benefiti bavljenja tjelovježbom:

  • Prekomjerna težina. Posljedice smanjene tjelesne aktivnosti i nuspojave od liječenja raka mogu  uzrokovati povećanu tjelesnu masu. Jedna studija je pokazala da povećanje tjelesne mase nakon dijagnoze raka dojke značajno utječe na preživljavanje. Vježbanjem držimo težinu pod kontrolom ili ju smanjujemo.
  • Kvaliteta života. Postavljena dijagnoza veliki je stres koji ostavlja psihofizičke posljedice na osobu, neovisno o vrsti, veličini i izlječivosti raka. Fizička aktivnost može imati izniman utjecaj na samopouzdanje, opći dobar osjećaj, sreću, kvalitetan san te na smanjenje anksioznosti, stresa, umora i mnogih drugih efekata.
  • Povratak bolesti. Bavljenje tjelovježbom nakon dijagnoze povezano je s mnogim iznimnim efektima. Primjerice, nakon dijagnoze raka dojke, jedna je studija ustanovila 40 do 50 posto manji rizik od povratka bolesti, smrtnosti od raka, te smrtnosti od bilo kojeg uzroka u usporedbi sa ženama koje se ne kreću dovoljno. Ekvivalent je tri do pet sati umjerenog brzog hodanja tjedno. Čak i jedan sat tjedno smanjio je rizik od smrti uzrokovanog rakom dojke za 35 do 49 posto.

Po pitanju raka debelog crijeva, fizička aktivnost nakon dijagnoze smanjuje rizik od umiranja za 31 posto, neovisno o tome je li osoba imala naviku kretanja prije dijagnoze.

Što se tiče raka prostate, postoji par epidemioloških studija, dokazi su ograničeni, no one svakako ukazuju na vezu između vježbanja i boljih ishoda nakon dijagnoze. Jedna studija pokazala je da tri sata vježbanja tjedno smanjuje rizik od smrtnosti za 61 posto u odnosu na muškarce koji su vježbali jedan sat tjedno ili manje.

Sve ovo nepobitno ukazuje na nužnost bavljenja rekreacijom, bilo u vidu prevencije ili kontrole štete. Kod starijih osoba, ali u zadnje vrijeme i mlađih, umjereno dozirano vježbanje smanjuje rizik i od kardio-vaskularnih bolesti što dodatno može pogoršati stanje.

Popis benefita je dugačak, pitanje je samo koliko ozbiljno želite pristupiti ovoj problematici i napraviti kvalitetnu promjenu u vašem životu. Najteže je krenuti, ali jednom kad krenete, sve postaje lakše.

Za sada vam možemo savjetovati da uzmete tenisice i bočicu vode  i izađete u prirodu na jednu šetnju.

NAPOMENA: Savjetujemo da se prije primjene savjeta iz ovoga ili bilo kojeg drugog članka na portalu, konzultirate s obiteljskim liječnikom ili specijalistom. Svi članci ovoga i drugih autora na portalu Nismo same informativne su naravi, a temelje se na stručnosti i iskustvu autora i drugih suradnika. Uredništvo portala i svi autori odriču se dogovornosti za slučaj izravne ili neizravne štete ili neuspjeha. Pregledom članka ovog portala, korisnik je suglasan s navedenim te se odriče tužbenog zahtjeva po bilo kojoj osnovi. 
nismo same davorDavor Srednoselec je diplomirani kineziolog, stručnjak i certificirani trener posebno specijaliziran za područje fitnesa. Vlasnik je agencije Stabilitas koja nudi jedinstvene i posebno prilagođene usluge sportašima i drugim klijentima iz područja kineziologije, rehabilitacije i nutricionizma. Osim toga, od 2008. godine, obnaša i dužnost glavnog tajnika Zagrebačkog i Hrvatskog squash saveza i trenera squasha. Kontinuirano se dodatno obrazuje i sudjeluje na stručnim seminarima iz područja fitnesa, kineziologije, funkcionalne dijagnostike i rehabilitacije te upravljanja u sportu. 

 

Pročitajte i ostale članke

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donosimo smjernice pravilne prehrane

Iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine za čitatelje Nismo same pripremili su smjernice prehrane za oboljele od malignih bolesti.

Više

Nikada ne čekajte

Ne zamišljajte druge ljude, gledajte što čine, jer to je bliže istini, savjetuje naša poznata književnica Sanja Pilić.

Više

Rizik za srce nakon liječenja raka dojke

Najnovije istraživanje: žene starije od 45 godina koje su se liječile od raka dojke imaju povećan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Više

Nakon što sam oboljela od raka muči me nesanica. Je li to normalno?

Više od polovice oboljelih od raka tijekom liječenja pati od nesanice, a mnogi probleme sa spavanjem imaju još mjesecima nakon toga.

Više

Završio 3. sastanak udruga pacijenata iz 12 zemalja: Budućnost onkološkog liječenja je u zdravstvenoj skrbi prilagođenoj osobnim potrebama pacijenata

Predavanje je održao i prof. dr. Joseph Gligorov, izvršni direktor Instituta za maligne bolesti Sveučilišta Sorbonne.

Više

Svaki četvrti bolesnik s rakom u Hrvatskoj na prvi pregled čeka više od mjesec dana

Prvo istraživanje o ishodima liječenja prema iskustvima pacijenata provedeno je u dvanaest zemalja srednje i istočne Europe

Više

Postoji li veza između ljutnje i raka?

Smatra se kako emocija ljutnje pokreće lanac bioloških procesa koji vode u bolest.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama