Prof. dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb

Metastatski rak dojke pretvorili smo u kroničnu bolest s kojom se može živjeti

Ivana Kalogjera

Povodom listopada, mjeseca podizanja svijesti o raku dojke, intervju za „Nismo same“ dao je predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, prof. dr. Stjepko Pleština.

 

Koji su najčešći čimbenici rizika za razvoj raka dojke na koje bi žene trebale obratiti pažnju?

Najznačajniji rizik nosi dob. Pojavnost raka dojke povećava se od puberteta do otprilike 80. godine života, s tim da je više od tri četvrtine oboljelih starije od 50 godina. Rizik je više no dvostruko veći u žena koje su u užoj obitelji imale nekoga s rakom dojke ili jajnika. Ako su to bile dvije srodnice s majčine strane, ili se rak u njih javio prije 40. godine, rizik raste čak i deseterostruko. Genske promjene također donose rizik, a najbolje su proučene mutacije BRCA1 i BRCA2 gena, premda se s rakom dojke može povezati više stotina genskih promjena. Rana pojava mjesečnice i kasna menopauza zbog dugotrajne stimulacije estrogenima i progesteronom povećavaju rizik, jednako kao i hormonsko nadomjesno liječenje. Pretilost, alkohol i manjak tjelesne aktivnosti također doprinose povećanju rizika.

Žene nam pišu da su za dijagnozu doznale na neprimjeren način. Primjerice, tako što su podigle nalaz na šalteru. Tko bi i kako ženi trebao priopćiti da boluje od raka dojke?

Dijagnozu, kao i samu sumnju na zloćudni proces, bolesnici bi morao priopćiti liječnik. Prirodno bi bilo da je to obiteljski liječnik, no to može biti i specijalist kojem je bolesnica bila upućena, ako on usmjerava obradu. Međutim, nerijetko bolesnice same podižu nalaze učinjenih pretraga ili im se oni šalju na kućnu adresu. Problem je i to što se bolesnice nerijetko istovremeno obrađuju u više ustanova, jedna pretraga na jednom, a druga na drugom mjestu.

Prof. dr. Stjepko Pleština: Borbu protiv zloćudnih bolesti možemo dobiti samo ako sudjelujemo svi, ali doslovce svi: od zdravih građana koji trebaju izbjegavati poznate čimbenike rizika i odazvati se programima ranog otkrivanja bolesti, preko bolesnika i njihovih udruga, medija, pa do liječnika i zdravstvene administracije.

Mnoge žene misle kako bi, kada doznaju dijagnozu, već drugi dan trebale na operaciju. Igraju li sati ulogu u liječenju raka dojke?

Ne igraju bitnu ulogu ni sati ni dani, pa čak ni tjedni. Nastanak i razvoj tumora dojke višegodišnji je proces. Dakako, sama spoznaja da imaš zloćudnu bolest nosi veliko psihičko opterećenje. I zato je psihološka potpora potrebna i važna od samog početka, čak i prije konačne dijagnoze. Bitno je bolesnicu ne prepustiti samoj sebi. Kemoterapija ili kirurgija ne mogu biti zamjena za psihološku potporu. Potrebno je u što kraćem roku napraviti plan liječenja i prezentirati ga bolesnici. Danas kirurško liječenje vrlo često i nije prvo u slijedu.

Kada dobije nalaz da boluje od raka kome bi se žena trebala prvo obratiti: kirurgu ili onkologu?

Svaka bi žena prije odluke o načinu liječenja morala biti „prikazana“ multidisciplinarnom timu koji izrađuje prijedlog plana liječenja. Ako je tako, potpuno je svejedno kome će se žena prvo obratiti. No, uzevši u obzir činjenicu da se bolesnice s rakom dojke operiraju i u ustanovama koje uopće nemaju onkologa, moj je odgovor da bi se žena prvo trebala obratiti onkologu.

Zašto u našim bolnicama ne postoje jedinstveni protokoli liječenja?

Već dugo vremena nemamo ni odgovor na pitanje gdje se sve liječe onkološki bolesnici te kakvi su konačni rezultati tog liječenja. Jasno definirana onkološka mreža i akreditacija ustanova trebale bi riješiti taj problem. Bolesnica s rakom dojke mora znati gdje će se javiti, koju će uslugu tamo dobiti, tko će joj pružiti tu uslugu i u kojem roku. Premda, dakako, postoje opće smjernice za dijagnostiku i liječenje, nametnuti protokoli ne mogu biti rješenje. Ne liječi se, naime, bolest nego bolesnik. Multidisciplinarni tim za svakog bolesnika ponaosob mora procijeniti što je optimalan pristup, uzimajući u obzir ne samo obilježja i proširenost zloćudne bolesti, već i obilježja bolesnika (dob, opće stanje i komorbiditet primjerice), ali i njegove preferencije.

Je li ženama u Hrvatskoj za liječenje raka dojke dostupna identična terapija kao onima u drugim europskim zemljama?

Ako je vaše pitanje imamo li dostupne sve lijekove koje imaju razvijene zemlje, odgovor je DA. U svijetu gotovo da ne postoji lijek koji je registriran za liječenje oboljelih od raka dojke, a da nije na Listi lijekova HZZO-a. No, lijekovi su samo dio potrebnog.

Što je metastatski rak dojke? Može li se danas živjeti s metastatskim rakom?

Metastatski rak dojke je i nadalje neizlječiva bolest, no pretvorili smo ga u kroničnu bolest s kojom se može živjeti. I to vrlo kvalitetno.

Više ste puta javno istaknuli kako se onkološki bolesnici kod nas liječe na puno (previše) mjesta te da bi se jasnim definiranjem tko se može baviti onkologijom kvaliteta liječenja mogla podići za 20 posto. Upravo se krenulo u izradu Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti. Hoćete li biti uključeni u rad na tom dokumentu?

Dokument je u izradi. Uključen sam i ja, no to nije bitno. Pojedinac ne može napraviti ništa, važno je da svatko od nas ponese svoj dio odgovornosti. Borbu protiv zloćudnih bolesti možemo dobiti samo ako sudjelujemo svi, ali doslovce svi: od zdravih građana koji trebaju izbjegavati poznate čimbenike rizika i odazvati se programima ranog otkrivanja bolesti, preko bolesnika i njihovih udruga, medija, pa do liječnika i zdravstvene administracije.  

Mislite li da će jedan takav dokument riješiti probleme na koje upozoravate godinama?

Dakako da neće sam po sebi, ostat će mrtvo slovo na papiru ako ga odlučno ne implementiramo. No, u tom ćemo slučaju svi zajedno i dalje gubiti rat sa zloćudnim bolestima. To zaista nikome nije u interesu. Nadam se i vjerujem da ćemo biti pametniji. Sazrelo je vrijeme.

Pročitajte i ostale članke

Kada nada nikne iz najveće tuge

Nova priča naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, o tome zašto se slomimo onda kada to najmanje očekujemo i kako izaći iz takvog stanja.

Više

Kuhajte zdravo s Ljiljanom Pranjić

Ako vas privlači biljna prehrana, a nemate ideju što kuhati, posegnite za receptima Ljiljane Pranjić, naše vječne inspiracije.

Više

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

U Požegi snimljena 7. milenijska ružičasta vrpca

Oko 600 žena svojim je tijelima kreiralo Milenijsku ružičastu vrpcu, a kako bi upozorile na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke.

Više

Ultrazvuk dojke pouzdana je radiološka metoda

Karcinom dojke najčešće se prezentira kao bezbolna kvržica, ali ponekad i tumor može boljeti.

Više

Obilježimo zajedno 20. dan ružičaste vrpce!

Javno-zdravstvenu akciju Dan ružičaste vrpce tradicionalno organizira udruga Europa Donna Hrvatska.

Više

Uspješno održana naša kampanja “Nisi sama – hodaj s nama!”

Šetnjom kroz centar grada poslale smo poruku da se hodati može bez ograničenja, svakoga dana 30 do 40 minuta.

Više

Prošećimo zajedno centrom grada u nedjelju 22. rujna!

Po završetku šetnje Goranka Perc održat će u Kulturno informativnom centru (Preradovićeva 5) predavanje o svom putu u Camino.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama