25 mitova o raku dojke

Nismo same

Znate li razliku između činjenica i mitova vezano uz razvoj i liječenje raka dojke? Prenosimo popis 25 mitova i istina o ovoj bolesti koje je objavio časopis Health.

1. mit: U opasnosti su samo žene koje imaju obiteljsku anamnezu.

Istina: Gotovo 70 posto žena kojima je dijagnosticiran rak dojke nisu imale obiteljsku anamnezu. Ali, ako imate obiteljsku povijest raka dojke, predispozicija postoji. Ako član vaše uže obitelji (roditelj, sestra, dijete) ima ili je imao rak dojke, vaš se rizik udvostručuje. Ako su od raka dojke oboljela dva člana vaše uže obitelji, rizik je još veći.

2. mit: Nošenje grudnjaka sa žicom povećava rizik od obolijevanja.

Istina: Tvrdnje da grudnjaci sa žicom stišću limfni sustav dojke, odnosno da se nošenjem takvih grudnjaka akumuliraju toksini što dovodi do raka dojke, dokazano su posve netočne. Rak dojke nema nikakve veze s vrstom donjeg rublja koje nosimo.

3. mit: Sve kvržice u dojkama su kancerogene.

Istina: Oko 80 posto kvržica u dojkama izazvano je benignim promjenama, cistama ili iz nekih drugih razloga. Liječnici potiču žene da potraže savjet čim vide  bilo kakvu promjenu, najviše zato što je jako važno rak dojke otkriti u ranoj fazi. Vaš će vam liječnik vjerojatno preporučiti mamografiju, ultrazvuk ili biopsiju kako bi se utvrdilo je li kvržica kancerogena.

1. mit: U opasnosti su samo žene koje imaju obiteljsku anamnezu.

Istina: Gotovo 70 posto žena kojima je dijagnosticiran rak dojke nisu imale obiteljsku anamnezu. Ali, ako imate obiteljsku povijest raka dojke, predispozicija postoji. Ako član vaše uže obitelji (roditelj, sestra, dijete) ima ili je imao rak dojke, vaš se rizik udvostručuje. Ako su od raka dojke oboljela dva člana vaše uže obitelji, rizik je još veći.

2. mit: Nošenje grudnjaka sa žicom povećava rizik od obolijevanja.

Istina: Tvrdnje da grudnjaci sa žicom stišću limfni sustav dojke, odnosno da se nošenjem takvih grudnjaka akumuliraju toksini što dovodi do raka dojke, dokazano su posve netočne. Rak dojke nema nikakve veze s vrstom donjeg rublja koje nosimo.

3. mit: Sve kvržice u dojkama su kancerogene.

Istina: Oko 80 posto kvržica u dojkama izazvano je benignim promjenama, cistama ili iz nekih drugih razloga. Liječnici potiču žene da potraže savjet čim vide  bilo kakvu promjenu, najviše zato što je jako važno rak dojke otkriti u ranoj fazi. Vaš će vam liječnik vjerojatno preporučiti mamografiju, ultrazvuk ili biopsiju kako bi se utvrdilo je li kvržica kancerogena.

4. mit: Ako se tumor izloži zraku tijekom operacije, rak će se proširiti.

Istina: Operacija ne uzrokuje rak dojke, niti njegovo širenje, navode znanstvenici. Ali, moguće je da vaš liječnik  tijekom operacije utvrdi da se vaš rak proširio. Neka istraživanja provedena na životinjama pokazala su da odstranjivanje glavnog tumora metastazama kratkotrajno omogućuje rast. To međutim još nije utvrđeno kod ljudi.

5. mit: Silikonski umetci povećavaju rizik za razvoj raka dojke.

Istina: Istraživanja pokazuju da žene sa silikonskim umetcima nisu u većem riziku od žena koje nemaju umetke. Standardni mamografi nisu učinkoviti kao kod žena bez umetaka pa su potrebne dodatne x-zrake kako bi se dobro pregledalo tkivo grudi.

6. mit: Svaka osma žena ima šansu oboljeti od raka dojke.

Istina: Rizik da ćete oboljeti od raka dojke povećava se s godinama života. Kada je žena u 30-im šanse da će upravo ona oboljeti od raka dojke su 1:233.  Međutim, kada napuni 85 šanse su 1:8.

4. mit: Ako se tumor izloži zraku tijekom operacije, rak će se proširiti.

Istina: Operacija ne uzrokuje rak dojke, niti njegovo širenje, navode znanstvenici. Ali, moguće je da vaš liječnik  tijekom operacije utvrdi da se vaš rak proširio. Neka istraživanja provedena na životinjama pokazala su da odstranjivanje glavnog tumora metastazama kratkotrajno omogućuje rast. To međutim još nije utvrđeno kod ljudi.

5. mit: Silikonski umetci povećavaju rizik za razvoj raka dojke.

Istina: Istraživanja pokazuju da žene sa silikonskim umetcima nisu u većem riziku od žena koje nemaju umetke. Standardni mamografi nisu učinkoviti kao kod žena bez umetaka pa su potrebne dodatne x-zrake kako bi se dobro pregledalo tkivo grudi.

6. mit: Svaka osma žena ima šansu oboljeti od raka dojke.

Istina: Rizik da ćete oboljeti od raka dojke povećava se s godinama života. Kada je žena u 30-im šanse da će upravo ona oboljeti od raka dojke su 1:233.  Međutim, kada napuni 85 šanse su 1:8.

7. mit: Korištenje antiperspiranata povećava rizik od razvoja raka dojke.

Istina: Američko društvo za rak opovrgnulo je ovu teoriju, ali smatra kako je potrebno provesti dodatno istraživanje. Jedno malo istraživanje naišlo je na tragove parabena u jednom malom dijelu tumora. Parabeni, koji su dio nekih  antiperspiranata, imaju blaga estrogenska svojstva, ali to istraživanje nije dokazalo vezu između parabena i raka dojke, niti je navelo izvor nađenog parabena.

8. mit: Žene s malim grudima imaju manje šansi oboljeti od raka dojke.

Istina: Nije pronađena veza između veličine grudi i rizika za razvoj bolesti. Jako velike grudi teže se pregledavaju, ali sve žene, bez obzira na veličinu grudi, trebaju ići na redovite preglede.

9. mit: Rak dojke uvijek se javlja u obliku kvržice.

Istina: Kvržica može biti pokazatelj da osoba boluje od raka dojke (najčešće je u pitanju nešto benigno), ali žene bi trebale pripaziti i na ostale promjene koje mogu biti pokazatelj bolesti kao što su: naticanje, iritacija kože, bol u dojci ili bradavicama, uvlačenje bradavica, crvenilo, guljenje kože, zadebljanje kože, izbacivanje tekućine koja nije mlijeko. Rak dojke može se proširiti do limfnih čvorova u pazuhu i uzrokovati naticanje i prije no što je tumor u dojci dovoljno velik da ga se može napipati. Mamograf može utvrditi tumor koji nije pokazao niti jedan od navedenih simptoma.

7. mit: Korištenje antiperspiranata povećava rizik od razvoja raka dojke.

Istina: Američko društvo za rak opovrgnulo je ovu teoriju, ali smatra kako je potrebno provesti dodatno istraživanje. Jedno malo istraživanje naišlo je na tragove parabena u jednom malom dijelu tumora. Parabeni, koji su dio nekih  antiperspiranata, imaju blaga estrogenska svojstva, ali to istraživanje nije dokazalo vezu između parabena i raka dojke, niti je navelo izvor nađenog parabena.

8. mit: Žene s malim grudima imaju manje šansi oboljeti od raka dojke.

Istina: Nije pronađena veza između veličine grudi i rizika za razvoj bolesti. Jako velike grudi teže se pregledavaju, ali sve žene, bez obzira na veličinu grudi, trebaju ići na redovite preglede.

9. mit: Rak dojke uvijek se javlja u obliku kvržice.

Istina: Kvržica može biti pokazatelj da osoba boluje od raka dojke (najčešće je u pitanju nešto benigno), ali žene bi trebale pripaziti i na ostale promjene koje mogu biti pokazatelj bolesti kao što su: naticanje, iritacija kože, bol u dojci ili bradavicama, uvlačenje bradavica, crvenilo, guljenje kože, zadebljanje kože, izbacivanje tekućine koja nije mlijeko. Rak dojke može se proširiti do limfnih čvorova u pazuhu i uzrokovati naticanje i prije no što je tumor u dojci dovoljno velik da ga se može napipati. Mamograf može utvrditi tumor koji nije pokazao niti jedan od navedenih simptoma.

10. mit: Ne možete dobiti rak dojke nakon mastektomije.

Istina: Neke žene dobiju rak dojke i nakon mastektomije, ponekad na mjestu ožiljka  ili se originalni rak proširio. Za žene koje su kao preventivnu mjeru odstranile obje dojke postoji šansa, iako jako mala, da će oboljeti od raka dojke. Nakon preventivne mastektomije mogućnost obolijevanja od raka dojke smanjuje se u prosjeku za 90 posto.

11. mit: Povijest oboljenja od raka dojke s očeve strane ne povećava rizik od oboljenja kao obiteljska anamneza s majčine strane.

Istina: Obiteljska anamneza s očeve strane ima jednaku važnost kao ona s majčine. Primarno, međutim, treba gledati žene u obitelji. Premda i muškarci mogu oboljeti od raka dojke, žene su puno izloženije razvoju ove bolesti.

12. mit: Kofein uzrokuje rak dojke.

Istina: Nije nađena nijedna poveznica između kofeina i raka dojke. Dapače, neki znanstvenici smatraju da kofein smanjuje rizik od razvoja raka.

10. mit: Ne možete dobiti rak dojke nakon mastektomije.

Istina: Neke žene dobiju rak dojke i nakon mastektomije, ponekad na mjestu ožiljka  ili se originalni rak proširio. Za žene koje su kao preventivnu mjeru odstranile obje dojke postoji šansa, iako jako mala, da će oboljeti od raka dojke. Nakon preventivne mastektomije mogućnost obolijevanja od raka dojke smanjuje se u prosjeku za 90 posto.

11. mit: Povijest oboljenja od raka dojke s očeve strane ne povećava rizik od oboljenja kao obiteljska anamneza s majčine strane.

Istina: Obiteljska anamneza s očeve strane ima jednaku važnost kao ona s majčine. Primarno, međutim, treba gledati žene u obitelji. Premda i muškarci mogu oboljeti od raka dojke, žene su puno izloženije razvoju ove bolesti.

12. mit: Kofein uzrokuje rak dojke.

Istina: Nije nađena nijedna poveznica između kofeina i raka dojke. Dapače, neki znanstvenici smatraju da kofein smanjuje rizik od razvoja raka.

13. mit: Ako ste u rizičnoj skupini, jedino što možete napraviti je čekati simptome.

Istina: Postoji puno toga što žena može napraviti kako bi smanjila rizik od razvoja bolesti uključujući: smanjenje kilograma ako je pretila, redovito bavljenje sportom, smanjenje ili nekonzumacija alkohola, česti samopregledi dojki i redoviti klinički pregledi i mamografija, a ni prestanak pušenja nije na uzgred. Neke se žene u rizičnoj skupini odmah odluče za preventivnu mastektomiju budući da ona smanjuje šanse za razvoj bolesti za 90 posto.

14. mit: Žene s fibrocističnim dojkama imaju veći rizik da će oboljeti od raka dojke.

Istina: Ranije se smatralo da ste u većem riziku od pojave bolesti ako imate kvrgave, fibrocistične dojke. Međutim, fibrocistične dojke i rak dojke nisu povezani. Istina, ako imate fibrocistične dojke bit će teže razlikovati normalno tkivo od kancerogenog, pa može doći do lažnih alarma. Žene s fibrocističnim dojkama trebale bi osim na mamografiju redovito ići i na ultrazvuk.

15. mit: Godišnji mamografski pregledi tijelo izlažu radijaciji koja povećava rizik od razvoja raka.

Istina: Točno je da se za rad mamografa koristi radijacija, ali je količina toliko mala da se ne može usporediti s koristi koju u prevenciji raka ima ta vrsta pregleda. Mamografi mogu otkriti kvržice prije no što se one uopće mogu napipati, a što su prije otkrivene, to su veće šanse za izlječenjem. Američko društvo za rak preporučuje da žene iznad 40-te idu na mamografiju jednom godišnje ili jednom u dvije godine, ovisno o potrebi.

16. mit: Biopsije iglom mogu uzdrmati stanice raka i proširiti ih po cijelom tijelu.

Istina: Za ovu tvrdnju ne postoje dokazi. Iako su prije postojale sumnje, istraživanje provedeno 2004. godine potvrdilo je da se kod pacijenata koji su bili na biopsiji rak nije proširio.

14. mit: Žene s fibrocističnim dojkama imaju veći rizik da će oboljeti od raka dojke.

Istina: Ranije se smatralo da ste u većem riziku od pojave bolesti ako imate kvrgave, fibrocistične dojke. Međutim, fibrocistične dojke i rak dojke nisu povezani. Istina, ako imate fibrocistične dojke bit će teže razlikovati normalno tkivo od kancerogenog, pa može doći do lažnih alarma. Žene s fibrocističnim dojkama trebale bi osim na mamografiju redovito ići i na ultrazvuk.

15. mit: Godišnji mamografski pregledi tijelo izlažu radijaciji koja povećava rizik od razvoja raka.

Istina: Točno je da se za rad mamografa koristi radijacija, ali je količina toliko mala da se ne može usporediti s koristi koju u prevenciji raka ima ta vrsta pregleda. Mamografi mogu otkriti kvržice prije no što se one uopće mogu napipati, a što su prije otkrivene, to su veće šanse za izlječenjem. Američko društvo za rak preporučuje da žene iznad 40-te idu na mamografiju jednom godišnje ili jednom u dvije godine, ovisno o potrebi.

16. mit: Biopsije iglom mogu uzdrmati stanice raka i proširiti ih po cijelom tijelu.

Istina: Za ovu tvrdnju ne postoje dokazi. Iako su prije postojale sumnje, istraživanje provedeno 2004. godine potvrdilo je da se kod pacijenata koji su bili na biopsiji rak nije proširio.

17. mit: Nakon bolesti srca rak dojke vodeći je ubojica žena.

Istina: Od raka dojke godišnje u Americi umre oko 40 000 žena. U isto vrijeme od srčanog udara umre 96 000 žena, od raka pluća 71 000 te od  kroničnih bolesti pluća i dišnog sustava 67 000 žena.

18. mit: Ako je vaš mamografski nalaz negativan nemate se razloga brinuti.

Istina: Iako su mamografi važni u ranom otkrivanju raka dojke, oni ne uspiju detektirati bolest u 10 do 20 posto situacija. Zato su iznimno važni klinički pregledi dojki i samopregledi.

19. mit: Korištenje pegle za kosu kod Afroamerikanki izaziva rak dojke.

Istina: Velika studija Američkog instituta za rak iz 2007. godine nije pokazala vezu između korištenja pegle za kosu i njezinog utjecaja na rizik od nastanka raka dojke. Studija je obuhvatila Afroamerikanke koje su koristile peglu za kosu sedam ili više puta godišnje tijekom 20 ili više godina.

17. mit: Nakon bolesti srca rak dojke vodeći je ubojica žena.

Istina: Od raka dojke godišnje u Americi umre oko 40 000 žena. U isto vrijeme od srčanog udara umre 96 000 žena, od raka pluća 71 000 te od  kroničnih bolesti pluća i dišnog sustava 67 000 žena.

18. mit: Ako je vaš mamografski nalaz negativan nemate se razloga brinuti.

Istina: Iako su mamografi važni u ranom otkrivanju raka dojke, oni ne uspiju detektirati bolest u 10 do 20 posto situacija. Zato su iznimno važni klinički pregledi dojki i samopregledi.

19. mit: Korištenje pegle za kosu kod Afroamerikanki izaziva rak dojke.

Istina: Velika studija Američkog instituta za rak iz 2007. godine nije pokazala vezu između korištenja pegle za kosu i njezinog utjecaja na rizik od nastanka raka dojke. Studija je obuhvatila Afroamerikanke koje su koristile peglu za kosu sedam ili više puta godišnje tijekom 20 ili više godina.

20. mit: Mastektomija pruža veću šansu za preživljavanje od poštedne operacije i radijacije.

Istina: Šanse za preživljavanje otprilike su iste kod žena koje su se odlučile na mastektomiju i žena koje su odlučile maknuti samo jedan dio dojke te nastavile sa zračenjem. Ali, postoje slučajevi kod kojih poštedna operacija nije opcija, kao kod BRCA mutacije gena ili jako velikih tumora.

21. mit: Pretile žene nisu u većoj opasnosti da će oboljeti od raka dojke od ostalih.

Istina: Pretilost povećava rizik za razvoj bolesti, posebice ako ste u menopauzi ili ste se udebljali u starijoj životnoj dobi.

22. mit: Umjetna oplodnja povećava rizik za razvoj raka dojke.

Istina: Zbog veze između estrogena i raka dojke umjetna je oplodnja pod povećalom. Više studija pokazalo je da se kod žena koje su išle na umjetnu oplodnju nije povećao rizik za razvoj bolesti, ali zasad se nije pojavila nijedna veća studija koja je tu sumnju potpuno uklonila. Potrebno je provesti još istraživanja kako bi se sa sigurnošću mogao dati točan odgovor.

20. mit: Mastektomija pruža veću šansu za preživljavanje od poštedne operacije i radijacije.

Istina: Šanse za preživljavanje otprilike su iste kod žena koje su se odlučile na mastektomiju i žena koje su odlučile maknuti samo jedan dio dojke te nastavile sa zračenjem. Ali, postoje slučajevi kod kojih poštedna operacija nije opcija, kao kod BRCA mutacije gena ili jako velikih tumora.

21. mit: Pretile žene nisu u većoj opasnosti da će oboljeti od raka dojke od ostalih.

Istina: Pretilost povećava rizik za razvoj bolesti, posebice ako ste u menopauzi ili ste se udebljali u starijoj životnoj dobi.

22. mit: Umjetna oplodnja povećava rizik za razvoj raka dojke.

Istina: Zbog veze između estrogena i raka dojke umjetna je oplodnja pod povećalom. Više studija pokazalo je da se kod žena koje su išle na umjetnu oplodnju nije povećao rizik za razvoj bolesti, ali zasad se nije pojavila nijedna veća studija koja je tu sumnju potpuno uklonila. Potrebno je provesti još istraživanja kako bi se sa sigurnošću mogao dati točan odgovor.

23. mit: Život u blizini dalekovoda uzrokuje rak dojke.

Istina: Istraživanje provedeno 2003. godine koje je ispitivalo uzroke pojave većeg boja oboljelih od raka u nekim dijelovima Long Islanda nije našlo nikakvu povezanost između raka i elektromagnetskih polja koja emitiraju dalekovodi. Do istog je zaključka došlo i jedno ranije istraživanje provedeno u Seattleu.

24. mit: Abortus povećava rizik za obolijevanje od raka dojke.

Istina: Budući da se smatra kako abortus uznemiruje hormonski ciklus tijekom trudnoće, a rak dojke je povezan s razinom hormona, više istraživanja tražilo je vezu između abortusa i raka dojke, ali za to nisu nađeni nikakvi dokazi.

25. mit: Rak dojke moguće je spriječiti.

Istina: Rak dojke nije moguće spriječiti. Istina, možete utvrditi nalazite li se u rizičnoj skupini (obiteljska anamneza i nasljedne genske mutacije) i živjeti na način koji će vam sniziti rizik za razvoj bolesti (potpuno izbaciti alkohol, izgubiti višak kilograma, vježbati, prestati pušiti). Gotovo 70 posto žena kojima je dijagnosticiran rak nisu bile u rizičnoj skupini što znači da su oboljele “slučajno” ili iz nekih još neobjašnjivih razloga.

23. mit: Život u blizini dalekovoda uzrokuje rak dojke.

Istina: Istraživanje provedeno 2003. godine koje je ispitivalo uzroke pojave većeg boja oboljelih od raka u nekim dijelovima Long Islanda nije našlo nikakvu povezanost između raka i elektromagnetskih polja koja emitiraju dalekovodi. Do istog je zaključka došlo i jedno ranije istraživanje provedeno u Seattleu.

24. mit: Abortus povećava rizik za obolijevanje od raka dojke.

Istina: Budući da se smatra kako abortus uznemiruje hormonski ciklus tijekom trudnoće, a rak dojke je povezan s razinom hormona, više istraživanja tražilo je vezu između abortusa i raka dojke, ali za to nisu nađeni nikakvi dokazi.

25. mit: Rak dojke moguće je spriječiti.

Istina: Rak dojke nije moguće spriječiti. Istina, možete utvrditi nalazite li se u rizičnoj skupini (obiteljska anamneza i nasljedne genske mutacije) i živjeti na način koji će vam sniziti rizik za razvoj bolesti (potpuno izbaciti alkohol, izgubiti višak kilograma, vježbati, prestati pušiti). Gotovo 70 posto žena kojima je dijagnosticiran rak nisu bile u rizičnoj skupini što znači da su oboljele “slučajno” ili iz nekih još neobjašnjivih razloga.

Pročitajte i ostale članke

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Zdravi recepti by Snježana Slonja

Nakon nalaza koji je pokazao da ima rak, Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte i savjete podijeliti s nama.

Više

U Rijeci održana četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

Četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“, u organizaciji Dubravke Šuice, zastupnice u EU parlamentu, održana je 27. rujna.

Više

Svi mi imamo potrošene snove. Koji su vaši?

Naša Ivana Đurić-Katanić bila je jedna od moderatora okruglog stola koji je održan u sklopu projekta “Umjetnošću do mentalnog zdravlja”.

Više

U Varaždinu održana peta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

U organizaciji Dubravke Šuice, zastupnice u EU parlamentu, u Varaždinu je održana peta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

Više

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama