27. svibnja – Dan plavog irisa

Nismo same/onkologija.hr

Rak debelog crijeva jedan je od dva najčešća sijela raka od kojega godišnje u Hrvatskoj oboli oko 3000 ljudi, a njih više od 1500 izgubi bitku s bolešću.
Podaci su to koji ukazuju na nužnost preventivnih akcija kojima je cilj osvijestiti građane na to da moraju voditi računa o svom zdravlju. Iz tog se razloga posljednje subote u svibnju obilježava Dan  plavog irisa – Dan prevencije raka debelog crijeva. Nismo same priključuje se ovoj akciji tekstom koji smo uz dozvolu uredništva preuzeli s onkologija.hr.

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak debelog crijeva s oko 3000  novooboljelih godišnje predstavlja drugi po učestalosti tip tumora u osoba oba spola. Iako se u većini zapadnoeuropskih zemalja, te u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, bilježi blagi pad smrtnosti od raka debelog crijeva, u Istočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku, smrtnost od ove bolesti bilježi uzlazni trend. Od raka debelog crijeva godišnje u našoj zemlji umre više od 1500 osoba.

Bolest je podjednako zastupljena u oba spola, iako nešto češće u muškaraca. Većina oboljelih u trenutku dijagnoze starija je od 65 godina. Zabrinjava, međutim, porast incidencije u nižim dobnim skupinama.

Rak debelog crijeva može započeti u njegovom početnom dijelu koji se nastavlja na tanko crijevo (cekum), u glavnom dijelu debelog crijeva (kolon) ili u donjem dijelu debelog crijeva (rektum). Bolest uglavnom započinje postupno i u većini slučajeva klinički se manifestira znakovima poremećaja crijevne funkcije (zatvor, proljev, promjene debljine stolice), nalazom krvi i/ili sluzi u stolici te općom slabošću, gubitkom tjelesne težine i slabokrvnošću (anemijom).

Napredovanjem bolesti, osim crijevne stijenke, bolest zahvaća okolne limfne čvorove, a kasnije se širi i na udaljena područja kao što su jetra, pluća i kosti. Tada se mogu javiti smetnje koje su odraz zahvaćenosti tih organa (bol i lomovi kostiju, žutica, kašalj, zaduha).

Prognoza bolesti uvelike ovisi o njezinoj proširenosti u trenutku dijagnosticiranja te o pravovremeno započetoj terapiji. Zbog toga su preventivni pregledi i testovi s ciljem ranog otkrivanja raka debelog crijeva izrazito važni, osobito u populaciji s povećanim rizikom (starija dob, polipi, bolest u obitelji).

U Hrvatskoj se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Program uključuje probir (screening) populacije u dobi od 50 do 74 godine testom okultnog (nevidljivog) fekalnog krvarenja. Test predstavlja najjednostavniju metodu brzog otkrivanja bolesti u izlječivoj fazi. Osobe uključene u probir na kućnu adresu dobivaju pribor s uputama za uzimanje uzorka stolice za analizu. Uz to se popunjava i anketa koja daje podatke o ispitanikovom zdravstvenom stanju i čimbenicima rizika. Ako se testom otkriju oku nevidljivi tragovi krvi u stolici, što može biti prvi znak bolesti, osoba će dobiti poziv za daljnje pretrage. One uključuju kolonoskopiju ili rektoskopiju tj. pregled debelog crijeva savitljivom cijevi s kamerom koja se uvodi kroz analni otvor.

Preventivnim pregledima i dijagnostičkim testovima rak debelog crijeva može se otkriti u ranoj fazi, kada je moguće potpuno izlječenje. Nažalost, većina oboljelih javlja se liječniku tek kada bolest počinje stvarati simptome poput smetnji u pražnjenju crijeva (proljevi, zatvor) krvi u stolici ili gubitka na težini.

Kirurški je zahvat osnovna metoda liječenja raka debelog crijeva, a njegova uspješnost ovisi o veličini i proširenosti tumora. Pored kirurškog liječenja, ovisno o stadiju bolesti i lokalizaciji raka debelog crijeva, može se provesti zračenje ili sistemska terapija koja uključuje primjenu citotoksičnih lijekova (kemoterapije) te bioloških lijekova koji svojim ciljanim djelovanjem na tumorsku stanicu značajno poboljšavaju ishod liječenja.

Pročitajte i ostale članke

Bolest kao učiteljica života

Nova kolumna naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, u kojoj autorica navodi što sve od osoba oboljelih od malignih bolesti možemo naučiti o životu.

Više

Kada nada nikne iz najveće tuge

Nova priča naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, o tome zašto se slomimo onda kada to najmanje očekujemo i kako izaći iz takvog stanja.

Više

Kuhajte zdravo s Ljiljanom Pranjić

Ako vas privlači biljna prehrana, a nemate ideju što kuhati, posegnite za receptima Ljiljane Pranjić, naše vječne inspiracije.

Više

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Nabavite svoju „Nisi sama – ideš s nama!“ majicu s potpisom Jurja Zigmana

Humanitarnoj akciji mogu se pridružiti svi građani, i to u trajanju od 4. prosinca do 28. veljače 2020.

Više

Hvala medijima na podršci knjizi “Nismo same”

Na Interliberu je 13. studenoga promovirana knjiga „Nismo same“ objavljena u izdanju Profila.

Više

I ove godine na Rebru prodajna izložba božićnih ukrasa koje su izradili pacijenti

Izložba će biti postavljena u predvorju Zelene zgrade, od 25. do 29. studenoga, od 9 do 14 sati.

Više

Na Interliberu predstavljena knjiga „Nismo same“ posvećena istinskim heroinama

Izuzetno dirljivoj, ali optimističnoj promociji na Profilovu štandu, uz priređivačicu knjige Ivanu Kalogjeru, nazočilo je čak 27 autorica i autora iz svih krajeva Hrvatske.

Više

Otkriće znanstvenika s MIT-a: Računalni program upozorava koja je žena u opasnosti da oboli od raka dojke

Na jednom od najboljih svjetskih sveučilišta kreirali su računalni program koji iz mamografskih snimki može očitati hoće li se u idućih pet godina u nekom tkivu razviti rak dojke ili neće.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama