4. veljače – Međunarodni dan borbe protiv raka 

HZJZ/Nismo same

4. veljače obilježava se Međunarodni dan borbe protiv raka (World Cancer Day) kako bi se podigla svijest o ovoj bolesti, prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju. Tim povodom objavljujemo izvatke iz službenog priopćenje časopisa The Lancet o globalnom istraživanju preživljenja od raka objavljenom 30. siječnja 2018.  

Preživljenje od raka se općenito poboljšava, čak i kod nekih smrtonosnijih sijela kao što su jetra i pluća, podaci su najvećeg i najnovijeg populacijskog istraživanja trendova preživljenja (2000. – 2014.) u zemljama s više od dvije trećine svjetskog stanovništva. No, trendovi preživljenja se vrlo razlikuju i postoje velike i dosljedne nejednakosti među zemljama, posebice kod nekih sijela raka u dječjoj dobi.

Primjerice, dok se preživljenje od tumora mozga u djece poboljšalo u mnogim zemljama, petogodišnje preživljenje djece kod koje je dijagnoza postavljena 2014. godine je u Danskoj i Švedskoj (80 %) dvostruko više nego u Meksiku i Brazilu (manje od 40 %).  Ove brojke vjerojatno odražavaju  dostupnost i kvalitetu usluga dijagnostike i liječenja.

Istraživanjem CONCORD-3 objavljenom u časopisu The Lancet su analizirani medicinski podaci iz 322 registra za rak iz 71 zemlje da bi se usporedilo petogodišnje preživljenje od trenutka dijagnoze u više od 37,5 milijuna odraslih pacijenata (15 – 99 godine starosti) i djece (0 – 14 godina) s jednim od 18 najčešćih sijela raka. Ova sijela raka predstavljaju tri četvrtine svih sijela koja su se u svijetu dijagnosticirala između 2000. i 2014. Za 10 sijela raka koja su već uključena u istraživanje CONCORD-2 su istraživači mogli ispitati dvadesetogodišnje trendove za razdoblje 1995. – 2014.

Preživljenje od većine sijela raka je i dalje najviše u nekoliko zemalja

Nakon što se u obzir uzmu međunarodne razlike u dobnom profilu oboljelih od raka i riziku smrti od drugih uzroka, preživljenje od većine sijela raka je u posljednjih 15 godina i nadalje dosljedno visoko u nekoliko zemalja  — SAD-u, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Finskoj, Norveškoj, Islandu i Švedskoj.

Primjerice, u SAD-u i Australiji je petogodišnje preživljenje žena s dijagnozom raka dojke postavljenom između 2010. i 2014. godine 90 posto, dok je postotak preživljenja žena s tom dijagnozom u Indiji 66 posto.  U Europi se petogodišnje preživljenje od raka dojke u 16 zemalja uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo povećalo na 85 posto ili više, dok je u zemljama Istočne Europe (Rusiji) ono ostalo na niskih 71 posto.

U Ujedinjenom Kraljevstvu se ukupno preživljenje od raka poboljšava: petogodišnje preživljenje od nekoliko sijela raka pokazuje značajno povećanje između 2000. i 2014. godine, uključujući rak dojke (80 % – 86 %), prostate (82 % – 89 %), rektuma (55 % – 63 %) i kolona (52 % – 60 %), što odražava bolje liječenje raka. Međutim, kod nekoliko čestih sijela raka, uključujući mijeloidne zloćudne bolesti (kao npr. akutna mijeloidna leukemija) i rak mozga u odraslih, odrasli oboljeli od raka i dalje imaju niže petogodišnje preživljenje nego u drugim usporedivim zemljama..

Najsmrtonosnija sijela raka

I dok su rak jetre i pluća i dalje jednako smrtonosni u kratkom roku i u zemljama s visokim i onima s niskim dohotkom, protekla dva stoljeća je došlo do važnog napretka u petogodišnjem preživljenju kod nekoliko naroda. Preživljenje raka jetre se povisilo za više od 10 posto u Koreji (11 na 27 %), Švedskoj (5 na 17 %), Portugalu (8 na 19 %) i Norveškoj (6 na 19 %). Slično tome se preživljenje od raka pluća povisilo za 5 do 10 posto u 21 zemlji, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo (7 na 13 %) između 1995. i 2014., a najveći je napredak vidljiv u Kini (8 na 20 %), Japanu (23 na 33 %) i Koreji (10 na 25 %).

Nije kod svih značajnih sijela raka došlo do takvih poboljšanja. Rak gušterače čak i 2014. godine ostaje visoko smrtonosan u svim zemljama, uz petogodišnje preživljenje uobičajeno manje od 15 posto. “Potrebni su veći međunarodni napori da bi se razumjeli rizični čimbenici ovog ubrzano smrtonosnog raka i poboljšala prevencija, rana dijagnoza i liječenje” navodi suautor istraživanja, prof. Michel Coleman s Londonske škole higijene i tropskih bolesti.

Potrebni su bolji podaci za praćenje trendova preživljenja od raka

Autori pozivaju da se registrima za rak daju odgovarajuća sredstva da se registriraju svi bolesnici i podaci iz registra povežu s ažurnim podacima o umrlima.

Prof. Richard Sullivan iz Centra za rak King’s Health Partners Comprehensive Cancer Centre u Londonu u svom komentaru kaže: “Usprkos više od 20-godišnjem zagovaranju nacionalnog i internacionalnog financiranja radi uspostave potpuno funkcionalnih registara za rak, i domaća i globalna politička podrška i financiranje su i dalje bijedni. Uzevši u obzir milijarde dolara koje se svake godine sliju u istraživanja, činjenica da se jednu univerzalnu potrebu u svim zemljama – izvješćivanje o raku iz nacionalnih i regionalnih registara — ne može na odgovarajući način podupirati odražava i političku kratkovidnost i iskrivljene prioritete… Nacionalne i regionalne vlade moraju prepoznati da su populacijski registri za rak ključni alati politike i za praćenje utjecaja strategija za prevenciju raka i za vrednovanje učinkovitosti zdravstvenih sustava za sve bolesnike s dijagnosticiranim rakom.“

Preživljenje od raka u Hrvatskoj 2000. – 2014.

U  istraživanju CONCORD Hrvatska sudjeluje po drugi put, s podacima Registra za rak Republike Hrvatske pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Nakon objavljivanja istraživanja CONCORD-2 s podacima za osobe dijagnosticirane do kraja 2009. godine, sada su uključeni podaci za osobe dijagnosticirane zaključno s krajem 2014. godine. Voditelj Registra za rak i suradnik na ovom istraživanju dr. sc. Mario Šekerija objašnjava: „Uz osnovne indikatore koje Registar za rak publicira (broj novodijagnosticiranih u svakoj godini odnosno incidencija raka), iznimna je vrijednost populacijskih registara za rak u njihovoj mogućnosti da nam daju stvarne podatke o preživljenju od raka u nekoj regiji ili državi. Mi znamo rezultate kliničkih istraživanja o učinkovitosti pojedinih lijekova ili intervencija; međutim, ta se istraživanja provode u strogo kontroliranim uvjetima, s pomnom odabranim skupinama bolesnika i uz striktno poštivanje protokola liječenja. Ovakva istraživanja nam, međutim, daju značajan uvid u sveukupno funkcioniranje cjelokupnog zdravstvenog sustava, budući da govorimo o mjeri prosječnog preživljenja svih bolesnika s nekim tipom raka: onih koji se liječe u većim i manjim centrima, mlađih i starijih, bogatih i siromašnih te onih kojima je rak otkriven u ranoj i u kasnijoj fazi bolesti.

Za razliku od podataka o smrtnosti pa i pojavnosti zloćudnih bolesti, prikupiti pouzdane i kvalitetne podatke o preživljenju od raka je zadatak koji mnoge europske zemlje do sada nisu uspjele provesti, tako da se većina podataka ipak odnosi na razvijenije zemlje koje su uspjele kroz svoje politike prepoznati važnost ovakvih podataka za sveobuhvatnu kontrolu raka“, navodi dr. Šekerija. Također je potrebno istaknuti da se ovdje metodološki radi o takozvanom „net“ preživljenju koje uzima u obzir i standardizira za razlike među pojedinim zemljama u riziku smrti i od drugih uzroka smrti, što dodatno doprinosi međusobnoj usporedivosti ovih podataka.

U ovo su istraživanje uključeni podaci za više od 220.000 osoba kojima je dijagnosticirana zloćudna bolest u Hrvatskoj u navedenom razdoblju, za 15 sijela raka u odraslih i 3 sijela raka u djece. Kad usporedimo podatke o petogodišnjem preživljenju u Hrvatskoj u usporedbi s drugim europskim zemljama, postoje jasno vidljivi obrasci, navodi dr. Šekerija: „Kad promatramo najčešća sijela raka u Hrvatskoj, vidimo da smo praktički u svim sijelima raka postigli napredak u petogodišnjem preživljenju u zadnjih 15 godina“. Zabrinjava, međutim, činjenica da smo unatoč postignutom napretku još uvijek za većinu sijela u donjoj polovici europskih zemalja prema postignutom preživljenju. Od tridesetak zemalja u Europi za koje su objavljeni podaci, Hrvatska se nalazi među pet zemalja s najlošijim preživljenjem za rak pluća (10 %), prostate (81 %), želuca (20 %), debelog crijeva (kolon 51 %, rektum 48 %) i mijeloidnih leukemija u odraslih (32 %). S pozitivne strane, preživljenje za zloćudne bolesti u dječjoj dobi (limfomi (95 %), tumori mozga (73 %) i akutna limfoblastična leukemiju (85 %)) je usporedivo s preživljenjem u razvijenijim europskim zemljama. Za druga česta sijela raka u Hrvatskoj poput dojke (79 %), melanoma kože (77 %) i raka vrata maternice (63 %) smo također u donjem domu zemalja rangiranih po preživljenju.

 

Pročitajte i ostale članke

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Zdravi recepti by Snježana Slonja

Nakon nalaza koji je pokazao da ima rak, Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte i savjete podijeliti s nama.

Više

U Rijeci održana četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

Četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“, u organizaciji Dubravke Šuice, zastupnice u EU parlamentu, održana je 27. rujna.

Više

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Udruga „JA KA“ danas slavi drugi rođendan

Još u bolnici V. Kastratović razmišljala je o tome što može učiniti za sebe i žene, ako preživi karcinom. Nakon toga osnovala je udrugu.

Više

aBeCeda raka dojke (2. dio)

U sklopu naše kampanje “U listopadu nosimo roza!” svaki smo dan obradili najmanje jedan pojam vezan uz rak dojke, od dijagnoze do liječenja.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama