Budućnost liječenja raka je u imunoterapiji

Prema navodima britanskog popularno-znanstvenog časopisa New Scientist, imunoterapija je u kliničkim pokusima dosad primijenjena  kod više od 300 pacijenata, često sa spektakularnim rezultatima koji su u nizu slučajeva doveli do potpunog povlačenja bolesti.

Tanja Rudež

Prema navodima britanskog popularno-znanstvenog časopisa New Scientist, imunoterapija je u kliničkim pokusima dosad primijenjena kod više od 300 pacijenata, često sa spektakularnim rezultatima koji su u nizu slučajeva doveli do potpunog povlačenja bolesti

Iako će uskoro tek napuniti tri godine, mala Britanka Layla Richards već je simbol imunoterapije, koju mnogi znanstvenici smatraju revolucijom u liječenju raka. Layla je rođena kao bucmasta i, na prvi pogled, zdrava beba, no u dobi od 3,5 mjeseca dijagnosticirana joj je akutna limfoblastična leukemija (ALL). Odmah je uslijedila kemoterapija, a zatim i transplantacija koštane srži kako bi se zamijenile njezine oštećene krvne stanice, ali nažalost bez uspjeha. Očajnim roditeljima liječnički tim iz poznatog londonskog pedijatrijskog centra Great Ormond Street Hospital zatim je predložio eksperimentalnu terapiju koja dotad nije bila primijenjena na ljudima. Unatoč riziku, supružnici Richards pristali su, jer je to bila jedina nada za spas njihove male djevojčice.  Gotovo dvije godine nakon što je primila “dizajniranu” imunološku terapiju, Layla Richards i dalje je zdrava.

Ideja imunoterapije ima dugu povijest. Naime, 1890. godine američki kirurg William Coley otkrio kako se pacijentica s tumorom vrata čudesno oporavila nakon što je dobila ružno bakterijsko oboljenje kože. Coley je zatim namjerno bolesnicima u tumore injektirao bakterije što je kod nekih usporilo rast tumora ili čak dovelo do izlječenja. No, rezultati su bili nepredvidivi, a bilo je i nuspojava. Iako to Coley tada nije znao, naš imunološki sustav stalno motri nastanak tumorskih stanica. Kada se nekome otkrije tumorski čvor, to samo pokazuje da je njegov imunološki sustav zakazao. Znanstvenici stoga posljednjih petnaestak godina razvijaju terapeutski pristup koji bi doveo do stvaranja imuniteta na tumor.

Jedan je od pionira na tom području dr. Steven Rosenberg s Nacionalnog instituta za tumore u Bethesdi. On je 2006. godine od pacijenata oboljelih od melanoma, najzloćudnijeg tumora koža, izolirao  T-stanice imunološkog sustava koje su važan arsenal imunološke obrane organizma u borbi protiv virusa i bakterija. Zatim je te stanice genetski modificirao kako bi napadale stanice melanoma. Kada su vraćene u organizam pacijenata, modificirane T-stanice počele su uništavati tumor. U Rosenbergov klinički pokus bilo je uključeno 17 pacijenata u uznapredovaloj fazi melanoma, a kod dvojice tretman se pokazao uspješnim. Jedan od njih bio je Mark Origer kojemu liječnici početkom 2005. godine nisu predviđali više od tri do šest mjeseci života. No, zahvaljujući Rosenbergovom eksperimentalnom tretmanu, Origer se oporavio i poživio do 2011. godine dočekavši pritom i vjenčanje kćeri jedinice. Rosenberg je posljednjih godina „imunološki inženjering“ uspješno primijenio i kod pacijentice u uznapredovalom stadiju raka debelog crijeva te pacijentice oboljele od kolangiokarcinoma, rijetkog tumora žučnih vodova.

Prema navodima britanskog popularno-znanstvenog časopisa New Scientist, imunoterapija je u kliničkim pokusima dosad primijenjena  kod više od 300 pacijenata, često sa spektakularnim rezultatima koji su u nizu slučajeva doveli do potpunog povlačenja bolesti. Ipak, riječ je i dalje o terapiji  u eksperimentalnoj fazi,  a liječnici smatraju da još dugo neće biti široko dostupna s obzirom na to da se radi samo u velikim i skupim laboratorijima, pa prema nekim procjenama liječenje   samo jednog pacijenta stoji i više stotina tisuća dolara.  Istodobno, ta  je revolucionarna terapija i toksična, pa se kod pojedinih bolesnika javljaju i ozbiljne nuspojave opasne po život. Ipak, mnogi liječnici i znanstvenici smatraju kako imunoterapija najviše obećava u terapiji leukemija i limfoma,  a ove će godine biti predstavljena američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA) kao potencijalna terapija za akutnu limfoblastičnu leukemiju.

Kada je, pak, riječ o tzv. solidnim tumorima poput raka, dojke, crijeva, bubrega, pluća, melanoma itd., revolucija u liječenju ne očekuje su u modifikaciji T- stanica nego u lijekovima koji potiču imunološki odgovor organizma prema tumorskim stanicama. Ti lijekovi, tzv. checkpoint inhibitori, ne djeluju kao kemoterapija koja uništava i zloćudne i zdrave stanice, nego otpuštaju „kočnice“ imunološkog sustava omogućavajući organizmu da se sam obrani od tumorskih stanica. Primjerice, takav je lijek pembrolizumab, koji se danas u svijetu koristi u liječenju metastatskog melanoma. Lijek je dobio nagradu kao najbolji biotehnološki proizvod u SAD-u 2015. godine, a sredinom te godine stavljen je u promet i u EU.  Njegova primjena pokazala je da bolesnici s uznapredovalim melanomom imaju višestruko dulje preživljenje, koje doseže 32 mjeseca, u odnosu na kemoterapiju (od pet do devet  mjeseci). Od veljače ove godine pembrolizumab je uvršten  na osnovnu listu lijekova HZZO-a, čime je i u našoj zemlji uvedena imunoterapija za liječenje melanoma.


nismo sameTanja Rudež dugogodišnja je znanstvena novinarka Jutarnjeg lista. Dobitnica je nagrade Britanskog udruženja znanstvenih pisaca (ABSW) za najbolju europsku znanstvenu novinarku 2015. godine.

Pročitajte i ostale članke

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donosimo smjernice pravilne prehrane

Iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine za čitatelje Nismo same pripremili su smjernice prehrane za oboljele od malignih bolesti.

Više

Nikada ne čekajte

Ne zamišljajte druge ljude, gledajte što čine, jer to je bliže istini, savjetuje naša poznata književnica Sanja Pilić.

Više

Rizik za srce nakon liječenja raka dojke

Najnovije istraživanje: žene starije od 45 godina koje su se liječile od raka dojke imaju povećan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Više

Nakon što sam oboljela od raka muči me nesanica. Je li to normalno?

Više od polovice oboljelih od raka tijekom liječenja pati od nesanice, a mnogi probleme sa spavanjem imaju još mjesecima nakon toga.

Više

Završio 3. sastanak udruga pacijenata iz 12 zemalja: Budućnost onkološkog liječenja je u zdravstvenoj skrbi prilagođenoj osobnim potrebama pacijenata

Predavanje je održao i prof. dr. Joseph Gligorov, izvršni direktor Instituta za maligne bolesti Sveučilišta Sorbonne.

Više

Svaki četvrti bolesnik s rakom u Hrvatskoj na prvi pregled čeka više od mjesec dana

Prvo istraživanje o ishodima liječenja prema iskustvima pacijenata provedeno je u dvanaest zemalja srednje i istočne Europe

Više

Postoji li veza između ljutnje i raka?

Smatra se kako emocija ljutnje pokreće lanac bioloških procesa koji vode u bolest.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama