Danas je Svjetski dan šećerne bolesti

Nismo same/HZJZ

Šećerna bolest jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema i globalna epidemija suvremenog društva uzrokovana promjenama načina života povezanog sa smanjenjem tjelesne aktivnosti, unosom visokokalorične hrane i porastom učestalosti debljine.

U svijetu od šećerne bolesti trenutno boluje 415 milijuna ljudi, a predviđa se da će do 2040. godine taj broj porasti na čak 642 milijuna. Prema registru CroDiab, u Hrvatskoj je 2016. godine zabilježeno 284 185 osoba sa šećernom bolešću, a pretpostavlja se da više od 40 posto slučajeva nije ni dijagnosticirano.

Ove brojke ukazuju na važnost problema koji predstavlja šećerna bolest u današnjem modernom i, kako se ponekad kaže, „vesterniziranom“ svijetu. Promjene u načinu života, uz smanjenje redovite tjelesne aktivnosti i povećanu dostupnost visokokalorične „brze“ hrane, doprinose povećanju rizika za nastanak šećerne bolesti i posljedičnih komplikacija. Komplikacije šećerne bolesti predstavljaju znatno opterećenje za budžete zdravstvenih sustava širom svijeta i iznimno je važno djelovati na razinama prevencije koje sprečavaju njihov nastanak.

Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije (IDF), prevalencija šećerne bolesti za dobnu skupinu od 20 do 79 godina starosti u svijetu za 2015. godinu iznosila je 8,8 posto, a u Europi 9,1 posto. Pored visoke prevalencije šećerne bolesti, izražen je trend porasta tipa 2 bolesti, koji se uobičajeno javlja kod odraslih, ali sve češće i kod djece i adolescenata. Procjene također govore i o porastu prevalencije šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj, tako da u dobnoj skupini od 20 do 79 godina prevalencija šećerne bolesti iznosi 6,8 posto. Unutar europske regije, šećerna bolest je najčešća u Turskoj i zemljama istočne Europe. Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice, čime je usporediva s Poljskom, Švicarskom i Lihtenštajnom.

Šećerna bolest nalazila se na petom mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti (1889 umrlih) u 2016. godini, s 3,7 posto udjela u ukupnoj smrtnosti i s prisutnim trendom porasta posljednjih desetljeća, te sa standardiziranim stopama mortaliteta višim od onih u Europskoj regiji i EU.

Hrvatska ima svijetlu tradiciju u skrbi za šećernu bolest: akademik Zdenko Škrabalo bio je jedan od važnih ljudi dijabetologije u Europi u drugoj polovici prošlog stoljeća, a hrvatski model zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću dobro je poznat u stručnoj literaturi tog vremena. Moderno vrijeme, međutim, nosi i nove izazove, ali i mogućnosti: osiguravanje ravnomjerne dostupnosti skrbi unutar prenapregnutih zdravstvenih sustava, mjerenje ishoda i planiranje intervencija temeljeno na dokazima kao i rastuće troškove povezane s dijabetesom.

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske pokrenulo je Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću 2007. godine. Sveukupni cilj programa je unapređenje zdravlja stimulacijom i podržavanjem usvajanja učinkovitih mjera ranog otkrivanja, nadzora, prevencije i liječenja šećerne bolesti i njenih komplikacija. Njegovim provođenjem smanjit će se porast prevalencije šećerne bolesti i komplikacija, a povećati udio bolesnika čija je bolest otkrivena u ranim razdobljima, poboljšati kvaliteta života osoba sa šećernom bolešću i dugoročno smanjiti troškovi liječenja osoba sa šećernom bolešću. Neizostavan dio programa je i CroDiab registar osoba sa šećernom bolešću unutar kojeg se prikupljaju podaci na temelju kojih se mogu planirati daljnje strategije i aktivnosti na ovom području.

Sumarno, šećerna bolest veliki je javnozdravstveni problem, a trendovi u cijelom svijetu ukazuju da će takvim i ostati još bar neko vrijeme. Potrebne su aktivnosti na svim razinama prevencije: primarnoj (usvajanje zdravih načina života), sekundarnoj (rano otkrivanje i započinjanje intervencija) te tercijarnoj (kontrola rizičnih čimbenika kod osoba s postavljenom dijagnozom). Samo sinergijske aktivnosti mogu u konačnici dovesti do poboljšanja zdravlja u populaciji koja je izložena rizicima koje šećerna bolest predstavlja.

 

Šećerna bolest nalazila se na petom mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti (1889 umrlih) u 2016. godini, s 3,7 posto udjela u ukupnoj smrtnosti. 

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske pokrenulo je Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću 2007. godine.

Pročitajte i ostale članke

Limfedem dojke nakon liječenja karcinoma dojke

Jeste li znali da postoji i limfedem dojke? Sve o tome zna Zrinka Rendić-Miočević, dr. med., specijalistica radioterapije i onkologije.

Više

Kako je Ana pronašla novu sebe

Puno je strepnje u borbi protiv neizvjesne bolesti. No, puno je i pozitivnih priča. Jednu takvu priču ispričala nam je naša Maja Vukoja.

Više

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Održana završna konferencija o raku “Fight&Win”

U organizaciji Dubravke Šuice, zastupnice u EU parlamentu, u Zagrebu je održana završna konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

Više

Biološka terapija – revolucija u liječenju malignih i upalnih bolesti

Pod nazivom “Vrijednost inovacije u liječenju malignih i upalnih bolesti” 12. prosinca održali smo edukaciju za pacijente.

Više

Budite originalni – stavite pod bor radove pacijenata Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb!

Prodajna izložba radova pacijenata Klinike za psihijatriju postavljena je u predvorju Zelene zgrade na Rebru, a otvorena je od 9 do 14 sati.

Više

Konferencija „Fight&Win“ održana i u Zadru

Nakon Dubrovnika, Splita, Osijeka, Rijeke i Varaždina, konferencija “Fight&Win” u četvrtak, 22. studenoga, održana je u Zadru.

Više

Kako je Ana pronašla novu sebe

Puno je strepnje u borbi protiv neizvjesne bolesti. No, puno je i pozitivnih priča. Jednu takvu priču ispričala nam je naša Maja Vukoja.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama