Danas je Svjetski dan šećerne bolesti

Nismo same/HZJZ

Šećerna bolest jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema i globalna epidemija suvremenog društva uzrokovana promjenama načina života povezanog sa smanjenjem tjelesne aktivnosti, unosom visokokalorične hrane i porastom učestalosti debljine.

U svijetu od šećerne bolesti trenutno boluje 415 milijuna ljudi, a predviđa se da će do 2040. godine taj broj porasti na čak 642 milijuna. Prema registru CroDiab, u Hrvatskoj je 2016. godine zabilježeno 284 185 osoba sa šećernom bolešću, a pretpostavlja se da više od 40 posto slučajeva nije ni dijagnosticirano.

Ove brojke ukazuju na važnost problema koji predstavlja šećerna bolest u današnjem modernom i, kako se ponekad kaže, „vesterniziranom“ svijetu. Promjene u načinu života, uz smanjenje redovite tjelesne aktivnosti i povećanu dostupnost visokokalorične „brze“ hrane, doprinose povećanju rizika za nastanak šećerne bolesti i posljedičnih komplikacija. Komplikacije šećerne bolesti predstavljaju znatno opterećenje za budžete zdravstvenih sustava širom svijeta i iznimno je važno djelovati na razinama prevencije koje sprečavaju njihov nastanak.

Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije (IDF), prevalencija šećerne bolesti za dobnu skupinu od 20 do 79 godina starosti u svijetu za 2015. godinu iznosila je 8,8 posto, a u Europi 9,1 posto. Pored visoke prevalencije šećerne bolesti, izražen je trend porasta tipa 2 bolesti, koji se uobičajeno javlja kod odraslih, ali sve češće i kod djece i adolescenata. Procjene također govore i o porastu prevalencije šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj, tako da u dobnoj skupini od 20 do 79 godina prevalencija šećerne bolesti iznosi 6,8 posto. Unutar europske regije, šećerna bolest je najčešća u Turskoj i zemljama istočne Europe. Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice, čime je usporediva s Poljskom, Švicarskom i Lihtenštajnom.

Šećerna bolest nalazila se na petom mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti (1889 umrlih) u 2016. godini, s 3,7 posto udjela u ukupnoj smrtnosti i s prisutnim trendom porasta posljednjih desetljeća, te sa standardiziranim stopama mortaliteta višim od onih u Europskoj regiji i EU.

Hrvatska ima svijetlu tradiciju u skrbi za šećernu bolest: akademik Zdenko Škrabalo bio je jedan od važnih ljudi dijabetologije u Europi u drugoj polovici prošlog stoljeća, a hrvatski model zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću dobro je poznat u stručnoj literaturi tog vremena. Moderno vrijeme, međutim, nosi i nove izazove, ali i mogućnosti: osiguravanje ravnomjerne dostupnosti skrbi unutar prenapregnutih zdravstvenih sustava, mjerenje ishoda i planiranje intervencija temeljeno na dokazima kao i rastuće troškove povezane s dijabetesom.

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske pokrenulo je Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću 2007. godine. Sveukupni cilj programa je unapređenje zdravlja stimulacijom i podržavanjem usvajanja učinkovitih mjera ranog otkrivanja, nadzora, prevencije i liječenja šećerne bolesti i njenih komplikacija. Njegovim provođenjem smanjit će se porast prevalencije šećerne bolesti i komplikacija, a povećati udio bolesnika čija je bolest otkrivena u ranim razdobljima, poboljšati kvaliteta života osoba sa šećernom bolešću i dugoročno smanjiti troškovi liječenja osoba sa šećernom bolešću. Neizostavan dio programa je i CroDiab registar osoba sa šećernom bolešću unutar kojeg se prikupljaju podaci na temelju kojih se mogu planirati daljnje strategije i aktivnosti na ovom području.

Sumarno, šećerna bolest veliki je javnozdravstveni problem, a trendovi u cijelom svijetu ukazuju da će takvim i ostati još bar neko vrijeme. Potrebne su aktivnosti na svim razinama prevencije: primarnoj (usvajanje zdravih načina života), sekundarnoj (rano otkrivanje i započinjanje intervencija) te tercijarnoj (kontrola rizičnih čimbenika kod osoba s postavljenom dijagnozom). Samo sinergijske aktivnosti mogu u konačnici dovesti do poboljšanja zdravlja u populaciji koja je izložena rizicima koje šećerna bolest predstavlja.

 

Šećerna bolest nalazila se na petom mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti (1889 umrlih) u 2016. godini, s 3,7 posto udjela u ukupnoj smrtnosti. 

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske pokrenulo je Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću 2007. godine.

Pročitajte i ostale članke

Metastatski rak dojke – kraj izolacije

Europa Donna Hrvatska održat će 21. studenoga u Hrvatskom farmaceutskom društvu okrugli stol “Metastatski rak dojke – kraj izolacije”.

Više

Veza između šećera i raka ipak postoji?

Biološki mehanizam u stanicama kvasca mogao bi objasniti vezu između šećera i raka, pokazala je nedavna studija.

Više

Danas je Svjetski dan šećerne bolesti

U svijetu od šećerne bolesti trenutno boluje 415 milijuna ljudi, a predviđa se da će do 2040. godine taj broj porasti na čak 642 milijuna.

Više

Samoća u patnji zbog bolesti izvor je najveće psihološke boli

Bolesnici koji imaju veliku emocionalnu potporu, imaju i višu razinu tolerancije na bol.

Više

Ne podcjenjujmo važnost mamografije!

Mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice

Više

Metastatski rak dojke – kraj izolacije

Europa Donna Hrvatska održat će 21. studenoga u Hrvatskom farmaceutskom društvu okrugli stol “Metastatski rak dojke – kraj izolacije”.

Više

Veza između šećera i raka ipak postoji?

Biološki mehanizam u stanicama kvasca mogao bi objasniti vezu između šećera i raka, pokazala je nedavna studija.

Više

Danas je Svjetski dan šećerne bolesti

U svijetu od šećerne bolesti trenutno boluje 415 milijuna ljudi, a predviđa se da će do 2040. godine taj broj porasti na čak 642 milijuna.

Više

Samoća u patnji zbog bolesti izvor je najveće psihološke boli

Bolesnici koji imaju veliku emocionalnu potporu, imaju i višu razinu tolerancije na bol.

Više

Ne podcjenjujmo važnost mamografije!

Mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama