Kako se nositi sa spoznajom da bolujemo od raka?

Nismo same/Onkologija.hr

Istraživanja pokazuju da je otvorenost u iskazivanju emocija bitna za bolje suočavanje s bolešću.

Uz dozvolu uredništva prenosimo tekst s portala onkologija.hr. 

Obično se kaže da neke stvari ne znamo cijeniti dok ih ne izgubimo. Tako je i sa zdravljem. Briga za zdravlje javlja se obično u trenutku kada smo ga izgubili, kada smo se suočili s dijagnozom raka. Svaka osoba intimno živi u uvjerenju da je nepovrediva i besmrtna. Zato smo uvijek neugodno iznenađeni pojavom bolesti.

Kada kažemo da se osoba treba suočiti s dijagnozom raka, većina ljudi prvo pomisli na život s problemom. Suočavanje je, zapravo, stalno prilagođavanje problemu, ali i iznalaženje načina upravljanja problemom. Ne možemo promijeniti činjenicu da mi osobno, ili netko nama blizak i drag, ima rak, ali važno je raditi na tome da što uspješnije prihvatimo tu situaciju, da što primjerenije reagiramo i što kvalitetnije živimo s rakom.

Kada netko sazna da ima rak, doživljava cijeli niz emocija: šok, strah, zaprepaštenost, tugu, nevjericu, bijes, depresiju pa i paniku. Osoba ne vjeruje da se to njoj događa, ne čuje više ništa što joj liječnik govori, osjeća se sama, iako je s njom netko od obitelji ili prijatelja. Sve su to normalne reakcije i emocije koje ne treba skrivati.

Ako bolest doživljavamo kao gubitak svega što smo prije imali, javlja se osjećaj bespomoćnosti i naša budućnost izgleda loše.

Načini suočavanja

Najteži su prvi dani i tjedni nakon dijagnoze. Način na koji doživljavamo bolest kao prijetnju individualan je i važan u poimanju bolesti i prilagodbi na nju. Ljudi se obično suočavaju s dijagnozom raka na tri različita načina:

  • Prvi je aktivni način i usmjeren je na rješavanje problema: prikupljanje informacija o dostupnim načinima liječenja, poduzimanje koraka ka rješavanju problema, zanimanje za lijekove koji umanjuju mučninu i sl.
  • Drugi je način emocijama usmjereno suočavanje, a usmjeren je na olakšavanje i izražavanje emocija kako bismo se osjećali lakše: plakanje, razgovor o strahu prije novog načina liječenja, traženje podrške i sl.
  • Treći je način izbjegavanje suočavanja. Tada činimo sve drugo samo da se ne moramo suočiti s problemom, odnosno „zaboravljamo“, odgađamo, „prespavamo“, pravimo se da problem ne postoji: ignoriramo kontrole, odbijamo liječenje, činimo sve što nikada nismo činili usprkos bolesti i sl.

Ako se bolest vidi i doživljava kao izazov koji se može i želi izdržati ili uspješno proći, osoba se osjeća optimistično.

Kako pomoći oboljelom da se lakše suoči s dijagnozom, terapijom i prognozom raka?

Psihološka pomoć je od izuzetne važnosti. Prvi koji trebaju pružiti potporu su bliske osobe, obitelj i prijatelji. Njihova potpora je velika i nezamjenjiva. Oboljelu osobu treba prije svega znati slušati, ne opterećivati se strahom da ne znate odgovoriti na pitanje ili dati savjet. Ponekad je dovoljan samo prijateljski dodir i smiješak. Treba pomoći, a ne biti pretjerano zaštitnički nastrojen. Suosjećanje, razumijevanje i brižnost najvažnije su stvari koje se mogu pokazati i dati voljenoj osobi u tim teškim trenucima. Međutim, često briga bliskih osoba nije dostatna.

Osobe oboljele od raka imaju neku vrstu zadrške da sve svoje strahove i druge osjećaje vezane za bolest dijele sa svojom obitelji, plaše se izgovoriti ih glasno. Zadrška se često javlja iz potrebe da ih zaštite i poštede dodatne brige ili su potpuno zaokupljeni bolešću i nisu u stanju uspostaviti komunikaciju. S druge strane postoje i bolesnici koji se ustručavaju govoriti o osjećajima, a duševne smetnje smatraju znakom slabosti, pa psihičke probleme prikrivaju i umanjuju kako bi izbjegli dodatnu nelagodu i sram.

Istraživanja pokazuju kako je otvorenost iskazivanja emocija bitna za bolje suočavanje s bolešću. Tada je dobrodošla pomoć stručnih osoba da vrate nadu, uspostave kontrolu nad životom i tijekom liječenja i kao pomoć u trenucima krize i gubitka emocionalne snage.

Profesionalci na području mentalnog zdravlja (psiholozi, psihijatri, psihijatrijske sestre, psihoterapeuti) znaju pružiti takvu vrstu pomoći. Pomoć se može pružiti i grupno: To su suportivne grupe koje vode profesionalni grupni terapeuti (ali mogu biti vođene i od strane neprofesionalaca), u kojima bolesnici s drugima dijele probleme koje im je rak donio. One umanjuju osjećaj usamljenosti, vraćaju nadu, šire spektar mogućih pozitivnih načina reagiranja.

Ne ustručavajte se iskazati svoje osjećaje

Svaka emocija u toj situaciji je normalna i opravdana, najvažnije je da ju imate s kime podijeliti i da vas taj netko razumije bez suvišnih „zašto“.

Za pomoć i podršku u svakom trenutku možete se obratiti i našoj suradnici, psihijatrici Maji Vukoji, na e-mail podrska@nismosame.com.

Pročitajte i ostale članke

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donosimo smjernice pravilne prehrane

Iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine za čitatelje Nismo same pripremili su smjernice prehrane za oboljele od malignih bolesti.

Više

Nikada ne čekajte

Ne zamišljajte druge ljude, gledajte što čine, jer to je bliže istini, savjetuje naša poznata književnica Sanja Pilić.

Više

Rizik za srce nakon liječenja raka dojke

Najnovije istraživanje: žene starije od 45 godina koje su se liječile od raka dojke imaju povećan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Više

Nakon što sam oboljela od raka muči me nesanica. Je li to normalno?

Više od polovice oboljelih od raka tijekom liječenja pati od nesanice, a mnogi probleme sa spavanjem imaju još mjesecima nakon toga.

Više

Završio 3. sastanak udruga pacijenata iz 12 zemalja: Budućnost onkološkog liječenja je u zdravstvenoj skrbi prilagođenoj osobnim potrebama pacijenata

Predavanje je održao i prof. dr. Joseph Gligorov, izvršni direktor Instituta za maligne bolesti Sveučilišta Sorbonne.

Više

Svaki četvrti bolesnik s rakom u Hrvatskoj na prvi pregled čeka više od mjesec dana

Prvo istraživanje o ishodima liječenja prema iskustvima pacijenata provedeno je u dvanaest zemalja srednje i istočne Europe

Više

Postoji li veza između ljutnje i raka?

Smatra se kako emocija ljutnje pokreće lanac bioloških procesa koji vode u bolest.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama