Krvna plazma tinejdžera smanjuje rizik od raka i Alzheimera?

Nismo same

Nakon što su primili plazmu ljudi mlađe životne dobi stariji ljudi koji boluju od raka, Alzheimera i bolesti srca imali su značajno snižene vrijednosti biomarkera.  

“Ne želim reći da je plazma mladih ljudi lijek za sve, no sigurno je u krvi mladih ljudi nešto što uzrokuje promjene koje mijenjaju tijek starosti“, izjavio je za New Scientist  Jesse Karmazin, pokretač startupa pod nazivom Ambrosia.  

Od kolovoza 2016. godine njegova je tvrtka krvnu plazmu koju su donirale osobe stare između 16 i 25 godina transfuzijom davala osobama starijim od 35 godina. Do sada je u tom postupku sudjelovalo 70 ljudi. Svi su platili svoje sudjelovanje u istraživanju.

Rezultate istraživanja Karmazin je prezentirao početkom mjeseca na  konferenciji u Los Angelesu. Dobiveni rezultati izvedeni su usporedbom krvnih slika mjesec dana prije transfuzije i mjesec dana nakon transfuzije. Pokazalo se da krvna plazma mladih ljudi smanjuje rizik za razvijanje mnogih bolesti koje su povezane sa starenjem.

Nitko od sudionika istraživanja nije imao rak, ali je tim gledao razine proteina pod nazivom karcinoembrijski antigeni (CEA markeri).

Navedeni se glikoproteini nalaze u krvi zdravih ljudi, ali u malim količinama. Kada su CEA markeri u krvi prisutni  u većim količinama mogu biti pokazatelj da osoba boluje od kancerogene bolesti. Kod starijih osoba koje su primile krvnu plazmu mladih ljudi razina CEA markera pala je za 20 posto.

No, postoji jedan važan problem. Tijekom istraživanja nije bilo kontrolne skupine pa nitko ne može sa sigurnošću jamčiti bi li smanjenje glikoproteina za 20 posto dovelo i do smanjenja šansi za razvoj raka.  

Karmazin je izjavio kako je njegov tim kod osoba koje su primile transfuziju uočio i značajno smanjenje razine kolesterola u krvi. U prosjeku za 10 posto. “Iznenadilo nas je to”, rekao je.

Rezultati ovog istraživanja mogli bi pomoći pri obrazloženju rezultata  istraživanja koje je lani na miševima provela jedna druga tvrtka, a koja je također eksperimentirala s krvlju tinejdžera, no istraživanje je bilo provedeno na miševima. Nakon što su primili krv tinejdžera starijim se miševima koji su bolovali od srčanih bolesti zdravstveno stanje popravilo.

U najnovijem istraživanju, također za 20 posto, smanjila se i razina amiloida, proteina u mozgu koji je neizravno odgovoran za nastajanje Alzheimerove bolesti.

Jedan 55-godišnjak, koji je imao početne simptome Alzheimerove bolesti,  nakon što je primio krvnu plazmu tinejdžera počeo je pokazivati znakove poboljšanja pa su mu liječnici dopustili da čak vozi  i auto.

Jednoj starijoj ženi s uznapredovalim Alzheimerom stanje se također poboljšalo, ali ne s tako dramatičnim rezultatima.

” Ne samo da zaustavlja starenje već procesu starenja mijenja i smjer. Ako je ovo istina, ti efekti ne traju zauvijek. Neki se ljudi se još uvijek osjećaju sjajno iako su transfuziju primili prije devet mjeseci, a nekima su efekti izblijedjeli  nakon nekoliko mjeseci“, rekao je Karmazin.

Ni intenzitet liječenja ni period u kojem su se bolesnici osjećali bolje nisu povezani sa životnom dobi ljudi koji su primali transfuziju.

“Imali vi 40 ili 80 godina učinci su slični”, rekao je Karmazin.

Istaknuo  je kako ljudi različito stare, ali opet smatra kako bi dva puta godišnje ovakav tretman svima dobro došao.

Istraživanje koje su proveli Karmazin i njegov tim bilo je izloženo kritikama zato što nije bilo kontrolne skupine. Naime, nije isključeno da je na biokemiju u tijelu djelovao i placebo efekt. Za sudjelovanje u istraživanju svaki je od ispitanika platio 8000 dolara  pa je moguće je da su mislili da im je stanje puno bolje no što je ono stvarno bilo.

David Gems s londonskog University College rekao je kako bi prije donošenja zaključaka trebalo vidjeti još rezultata. “Najbolje bi bilo kada bi se testovi provodili više puta prije tretmana, a važno je i da se provode u sličnim uvjetima. Jednostavan test prije i poslije istraživanja također bi bio neophodan”, izjavio je Gems.

Kako navodi New Scientist Karmazinu je cilj stvoriti i kontrolnu grupu, ali mu je teško naći ljude koji su voljni platiti osam tisuća dolara, a da u isto vrijeme  nemaju jamstvo kako će baš oni biti ti koji će primiti krvnu plazmu tinejdžera.

Pročitajte i ostale članke

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donosimo smjernice pravilne prehrane

Iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine za čitatelje Nismo same pripremili su smjernice prehrane za oboljele od malignih bolesti.

Više

Nikada ne čekajte

Ne zamišljajte druge ljude, gledajte što čine, jer to je bliže istini, savjetuje naša poznata književnica Sanja Pilić.

Više

Rizik za srce nakon liječenja raka dojke

Najnovije istraživanje: žene starije od 45 godina koje su se liječile od raka dojke imaju povećan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Više

Nakon što sam oboljela od raka muči me nesanica. Je li to normalno?

Više od polovice oboljelih od raka tijekom liječenja pati od nesanice, a mnogi probleme sa spavanjem imaju još mjesecima nakon toga.

Više

Završio 3. sastanak udruga pacijenata iz 12 zemalja: Budućnost onkološkog liječenja je u zdravstvenoj skrbi prilagođenoj osobnim potrebama pacijenata

Predavanje je održao i prof. dr. Joseph Gligorov, izvršni direktor Instituta za maligne bolesti Sveučilišta Sorbonne.

Više

Svaki četvrti bolesnik s rakom u Hrvatskoj na prvi pregled čeka više od mjesec dana

Prvo istraživanje o ishodima liječenja prema iskustvima pacijenata provedeno je u dvanaest zemalja srednje i istočne Europe

Više

Postoji li veza između ljutnje i raka?

Smatra se kako emocija ljutnje pokreće lanac bioloških procesa koji vode u bolest.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama