Nakon što sam oboljela od raka muči me nesanica. Je li to normalno?

Nismo same

Više od polovice oboljelih od raka tijekom liječenja pati od nesanice, a mnogi probleme sa spavanjem imaju još mjesecima nakon toga. To je velik problem za zdravlje oboljelih budući da san pomaže njihovom imunološkom sustavu.  

Mnogi oboljeli od raka žale se da su ih liječnici upozorili samo na neke nuspojave kemoterapije (opadanje kose, problemi s mokrenjem i stolicom…). Nitko im pritom nije rekao da će imati problema i sa spavanjem.  

Na temu povezanosti maligne bolesti i nesanice provedeno je više istraživanja. Posljednje istraživanje kako prenosi Business Standard provedeno je u Njemačkoj na uzorku od 405 pacijenata oboljelih od raka. Ispitanici su u prosjeku bili stari 59 godina, a bolovali su od raka dojke, prostate, testisa i debelog crijeva. Većina, njih 83 posto, bolovala je prvi put, a kod ostalih je u pitanju bio recidiv bolesti. Na početku studije simptome nesanice imalo je 49 posto ispitanika, s tim da je njih 13 posto imalo ozbiljnih problema sa spavanjem. Nakon godine dana 64 posto pacijenata koji su se na početku bolesti mučili s nesanicom i dalje je patilo od tog simptoma.

To je dokaz da nesanica neće proći sama od sebe, zaključili su znanstvenici, a svima koji imaju problema sa spavanjem savjetovali su da odmah potraže pomoć liječnika, umjesto da problem pokušavaju riješiti na svoju ruku.

Dugotrajni problemi s nesanicom mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema. Utvrđeno je da je povezana s pojačanom pojavnosti depresije, ali i s anksioznim stanjima, pojačanom sklonosti ljutnji, iritabilnosti i sl. Dugotrajna nesanica, znači i povećani rizik pojave kroničnih bolesti( npr. bolesti srca i krvnih žila i povećane pojavnosti nekih karcinoma), povećanim rizikom pojave debljine te s preuranjenim starenjem.

Što sami možemo učiniti za bolji san?

Izloženost svjetlosti preko dana

U  istraživanju provedenom na Harvardu znanstvenici su proučavali utjecaj izloženosti svjetlosti kroz dan na količinu proizvodnje melatonina u večernjim satima. Istraživanjem je utvrđeno da su ispitanici koji su tijekom dana bili izloženi većoj količini svjetlosti mogli lakše zaspati jer je organizam tijekom noći nadoknađivao nižu razinu melatonina preko dana. Dakle, izložite se svijetlu tijekom dana, što više! I kretanjem i unutar prostorija (ne spuštajte rolete, svjetlost nam treba).

Tjelesna aktivnost

Zar je potrebno naglasiti? Uvedite tjelesnu aktivnost u svakodnevni raspored. Poznato je da je ona važna za dobar san. Može to biti bilo koja aktivnost koju volite. Ipak, ako imate problem s nesanicom, nemojte vježbati kasno navečer, neposredno pred san.

Prehrana

Uvrstite u prehranu što više namirnica koje pogoduju lučenju melatonina. Trešnje i višnje su jedan od rijetkih prirodnih izvora melatonina, pa ih konzumirajte navečer. Jednako pogodni su i orasi, kukuruz, zobene pahuljice, rajčice i đumbir. Ove namirnice najbolje je konzumirati sat do dva prije spavanja. Također, unosite što više triptofana. Triptofan je esencijalna aminokiselina koja se u složenim biokemijskim reakcijama pretvara u melatonin. Prirodni izvori triptofana su: piletina, puretina, ječam, zob i riža, sjemenke bundeve, bademi, rajčice i mliječni proizvodi poput kefira i mlijeka. Triptofan je važan u sprječavanju depresivnih raspoloženja i sprječavanju debljine jer regulira metabolizam. Ograničite unos kofeina, alkohola i nikotina u večernjim satima.

Mlijeko s medom prije spavanja – naše su bake bile u pravu!

Okruženje

Spavaća soba neka vam služi samo za spavanje i…znate već. Temperatura neka ne bude previsoka, neka bude prozračena, bez izvora svjetlosti i elektroničkih uređaja, zaštićena od buke. Pazite na odabir madraca i jastuka.

Ostavite brige za sutra i opustite se…

U određeno doba u večernjim satima pokušajte prekinuti obaveze i radite nešto što vas opušta. U tome ne morate biti previše striktni, no nastojte to uvesti kao rutinu. Ako vam se gomilaju misli nakon brojnih dnevnih obaveza, rezimirajte što ste sve obavili i „zatvorite to poglavlje“. Kratko zapišite što sutra trebate obaviti i to odložite. Meditirajte ili naučite neke druge metode opuštanja. Vježbajte ove tehnike. Naš mozak dobro reagira na „uvježbavanje“. Iskoristite to.

Preuzeto sa stranice Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

Pripremila: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja

Koliko nam je potrebno sna?
  • Novorođenčad (0-3 mjeseca) – 14 do 17 sati. 
  • Bebe (4-11 mjeseci) – 12 do 15 sati.
  • Mala djeca (1-2 godine) – 11 do 14 sati.
  • Predškolci (3-5 godina) – 10 do 13 sati.
  • Djeca školske dobi (6-13 godina) – 9 do 11 sati.
  • Tinejdžeri (14-17 godina) – 8 do 10 sati.
  • Mlađi odrasli (18-25 godina) – 7 do 9 sati.
  • Odrasli (26-64 godine) – 7 do 9 sati.
  • Starije osobe (Iznad 65 godina) – 7 do 8 sati.

Pročitajte i ostale članke

Kada nada nikne iz najveće tuge

Nova priča naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, o tome zašto se slomimo onda kada to najmanje očekujemo i kako izaći iz takvog stanja.

Više

Kuhajte zdravo s Ljiljanom Pranjić

Ako vas privlači biljna prehrana, a nemate ideju što kuhati, posegnite za receptima Ljiljane Pranjić, naše vječne inspiracije.

Više

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Ne propustite naš humanitarni buvljak s poznatima na InDizajnu

Provjerite koje su se sve poznate osobe odazvale našem pozivu, vidimo se od 26. do 29. rujna u Sportskoj dvorani Arena Zagreb.

Više

Uslugu “Nisi sama – ideš s nama!” treba uvesti u sustav javnog zdravstva

U sklopu Europskog tjedna mobilnosti organizirale smo raspravu o našem projektu s ciljem podizanja svijesti o ovoj posebnoj mobilnosti.

Više

ZG Forum, Gajeva 27, od 10,30 do 12 sati

Dođite i podržite naš projekt prijevoza žena na kemoterapiju “Nisi sama – ideš s nama!”.

Više

Postoji li uska veza između hormonskog liječenja u menopauzi i raka dojke?

U časopisu The Lancet objavljeno je istraživanje koje je podiglo veliku prašinu. Prenosimo reagiranje doc. dr. Ivana Fistonića.

Više

Zajedno smo jači: za “Nisi sama – ideš s nama!” prikupili smo novih 59.617,93 kuna!

Završila je naša treća humanitarna akcija u 2019. NISMO SAME zahvaljuju svima koji su prepoznali vrijednost našeg projekta i podržali nas.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama