Nakon što sam oboljela od raka muči me nesanica. Je li to normalno?

Nismo same

Više od polovice oboljelih od raka tijekom liječenja pati od nesanice, a mnogi probleme sa spavanjem imaju još mjesecima nakon toga. To je velik problem za zdravlje oboljelih budući da san pomaže njihovom imunološkom sustavu.  

Mnogi oboljeli od raka žale se da su ih liječnici upozorili samo na neke nuspojave kemoterapije (opadanje kose, problemi s mokrenjem i stolicom…). Nitko im pritom nije rekao da će imati problema i sa spavanjem.  

Na temu povezanosti maligne bolesti i nesanice provedeno je više istraživanja. Posljednje istraživanje kako prenosi Business Standard provedeno je u Njemačkoj na uzorku od 405 pacijenata oboljelih od raka. Ispitanici su u prosjeku bili stari 59 godina, a bolovali su od raka dojke, prostate, testisa i debelog crijeva. Većina, njih 83 posto, bolovala je prvi put, a kod ostalih je u pitanju bio recidiv bolesti. Na početku studije simptome nesanice imalo je 49 posto ispitanika, s tim da je njih 13 posto imalo ozbiljnih problema sa spavanjem. Nakon godine dana 64 posto pacijenata koji su se na početku bolesti mučili s nesanicom i dalje je patilo od tog simptoma.

To je dokaz da nesanica neće proći sama od sebe, zaključili su znanstvenici, a svima koji imaju problema sa spavanjem savjetovali su da odmah potraže pomoć liječnika, umjesto da problem pokušavaju riješiti na svoju ruku.

Dugotrajni problemi s nesanicom mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema. Utvrđeno je da je povezana s pojačanom pojavnosti depresije, ali i s anksioznim stanjima, pojačanom sklonosti ljutnji, iritabilnosti i sl. Dugotrajna nesanica, znači i povećani rizik pojave kroničnih bolesti( npr. bolesti srca i krvnih žila i povećane pojavnosti nekih karcinoma), povećanim rizikom pojave debljine te s preuranjenim starenjem.

Što sami možemo učiniti za bolji san?

Izloženost svjetlosti preko dana

U  istraživanju provedenom na Harvardu znanstvenici su proučavali utjecaj izloženosti svjetlosti kroz dan na količinu proizvodnje melatonina u večernjim satima. Istraživanjem je utvrđeno da su ispitanici koji su tijekom dana bili izloženi većoj količini svjetlosti mogli lakše zaspati jer je organizam tijekom noći nadoknađivao nižu razinu melatonina preko dana. Dakle, izložite se svijetlu tijekom dana, što više! I kretanjem i unutar prostorija (ne spuštajte rolete, svjetlost nam treba).

Tjelesna aktivnost

Zar je potrebno naglasiti? Uvedite tjelesnu aktivnost u svakodnevni raspored. Poznato je da je ona važna za dobar san. Može to biti bilo koja aktivnost koju volite. Ipak, ako imate problem s nesanicom, nemojte vježbati kasno navečer, neposredno pred san.

Prehrana

Uvrstite u prehranu što više namirnica koje pogoduju lučenju melatonina. Trešnje i višnje su jedan od rijetkih prirodnih izvora melatonina, pa ih konzumirajte navečer. Jednako pogodni su i orasi, kukuruz, zobene pahuljice, rajčice i đumbir. Ove namirnice najbolje je konzumirati sat do dva prije spavanja. Također, unosite što više triptofana. Triptofan je esencijalna aminokiselina koja se u složenim biokemijskim reakcijama pretvara u melatonin. Prirodni izvori triptofana su: piletina, puretina, ječam, zob i riža, sjemenke bundeve, bademi, rajčice i mliječni proizvodi poput kefira i mlijeka. Triptofan je važan u sprječavanju depresivnih raspoloženja i sprječavanju debljine jer regulira metabolizam. Ograničite unos kofeina, alkohola i nikotina u večernjim satima.

Mlijeko s medom prije spavanja – naše su bake bile u pravu!

Okruženje

Spavaća soba neka vam služi samo za spavanje i…znate već. Temperatura neka ne bude previsoka, neka bude prozračena, bez izvora svjetlosti i elektroničkih uređaja, zaštićena od buke. Pazite na odabir madraca i jastuka.

Ostavite brige za sutra i opustite se…

U određeno doba u večernjim satima pokušajte prekinuti obaveze i radite nešto što vas opušta. U tome ne morate biti previše striktni, no nastojte to uvesti kao rutinu. Ako vam se gomilaju misli nakon brojnih dnevnih obaveza, rezimirajte što ste sve obavili i „zatvorite to poglavlje“. Kratko zapišite što sutra trebate obaviti i to odložite. Meditirajte ili naučite neke druge metode opuštanja. Vježbajte ove tehnike. Naš mozak dobro reagira na „uvježbavanje“. Iskoristite to.

Preuzeto sa stranice Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

Pripremila: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja

Koliko nam je potrebno sna?
  • Novorođenčad (0-3 mjeseca) – 14 do 17 sati. 
  • Bebe (4-11 mjeseci) – 12 do 15 sati.
  • Mala djeca (1-2 godine) – 11 do 14 sati.
  • Predškolci (3-5 godina) – 10 do 13 sati.
  • Djeca školske dobi (6-13 godina) – 9 do 11 sati.
  • Tinejdžeri (14-17 godina) – 8 do 10 sati.
  • Mlađi odrasli (18-25 godina) – 7 do 9 sati.
  • Odrasli (26-64 godine) – 7 do 9 sati.
  • Starije osobe (Iznad 65 godina) – 7 do 8 sati.

Pročitajte i ostale članke

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donosimo smjernice pravilne prehrane

Iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine za čitatelje Nismo same pripremili su smjernice prehrane za oboljele od malignih bolesti.

Više

Nikada ne čekajte

Ne zamišljajte druge ljude, gledajte što čine, jer to je bliže istini, savjetuje naša poznata književnica Sanja Pilić.

Više

Akcija Cost Cares: umrežavanjem stručnjaka do kvalitetnijeg zdravstva

Cilj je projekta izgradnja modela integrirane skrbi koji će biti testiran na više mjesta u EU.

Više

Kad more liječi

More je i puno više od inspiracije umjetnicima. Ono pomaže u liječenju mnogih pa tako i malignih bolesti.

Više

Rizik za srce nakon liječenja raka dojke

Najnovije istraživanje: žene starije od 45 godina koje su se liječile od raka dojke imaju povećan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Više

Nakon što sam oboljela od raka muči me nesanica. Je li to normalno?

Više od polovice oboljelih od raka tijekom liječenja pati od nesanice, a mnogi probleme sa spavanjem imaju još mjesecima nakon toga.

Više

Završio 3. sastanak udruga pacijenata iz 12 zemalja: Budućnost onkološkog liječenja je u zdravstvenoj skrbi prilagođenoj osobnim potrebama pacijenata

Predavanje je održao i prof. dr. Joseph Gligorov, izvršni direktor Instituta za maligne bolesti Sveučilišta Sorbonne.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama