Prof. dr. Damir Vrbanec, pročelnik Zavoda za internističku onkologiju na Klinici za onkologiju KBC-a Zagreb

 

Neke moje pacijentice zdrave su već više od 20 godina

Ivana Kalogjera

O raku dojke za Nismo same govori prof. dr. Damir Vrbanec, pročelnik Zavoda za internističku onkologiju na Klinici za onkologiju KBC-a Zagreb i redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Koje simptome raka dojke žene ne bi smjele zanemariti?

Žene nikako ne bi smjele zanemariti palpatornu kvržicu na dojci, zatim promjene na koži dojke, uvlačenje kože, uvlačenje bradavica. To su nekako osnovni simptomi zbog kojih bi se žene morale obratiti liječniku.

Od koje bi godine života žene trebale krenuti na redovite preglede? Koja je vaša preporuka?

Između 40. i 45. godine života. To je neka dobna granica od koje bi žene redovito trebale ići na liječničke kontrole dojki. No, i prije toga bi obavezno morale prakticirati samopreglede.

Bi li edukaciju o tome što je rak dojke i kako ga otkriti trebalo uvesti već u škole?

Svi pričamo o skupim terapijama, a one su samo vrh sante leda. Najvažnija je prevencija i u nju bi trebalo puno više ulagati. Apsolutno se slažem da bi bilo jako korisno djecu, i to već onu u osnovnoj školi, učiti i o prevenciji od raznih vrsta tumora. Ne zaboravimo da nam ono što naučimo u dječjoj dobi ostaje za čitav život.

Prof. dr. Damir Vrbanec: Stalno treba raditi na prosvjećivanju i edukaciji. Na žalost, još uvijek imamo slučajeva da nam žene dolaze s lokalno uznapredovalim tumorima. I to u samom Gradu Zagrebu.

Što savjetujete ženama koje imaju obiteljsku predispoziciju za razvoj raka dojke?

Jedan dio raka dojke je nasljedan pa se žene koje imaju blisku srodnicu, majku ili sestru, koja je preboljela rak dojke moraju češće pregledavati. Nedavno su izašle smjernice za liječnike vezano uz BRCA1 i BRCA2 testiranje. Pripremila su ih stručna društva pri Hrvatskom liječničkom zboru, a izdao Liječnički vjesnik. Na žalost, testiranje na BRCA1 i BRCA2 gen još uvijek ne pokriva zdravstveno osiguranja, iako se to već dugo pokušava dogovoriti. Nama nedostaju i genetska savjetovališta kakva postoje vani pri bolnicama. Jako je važno da se ljude na takva testiranja ne šalje nekontrolirano. A upravo bi se u savjetovalištima nakon detaljne obrade mogao raditi probir pacijentica za testiranje. No, mi ne samo da nemamo genetsko savjetovalište, nego nemamo ni takvu specijalizaciju na našim fakultetima.

Drugo je važno pitanje što nakon testiranja, odnosno kako nakon njega postupati. Što savjetujete ženama za koje se utvrdi da nose rizičan gen?

Svojim pacijenticama savjetujem česte kontrole. Nisam pobornik radikalne operacije. Takva se praksa danas napušta i u svijetu. Mastektomije zbog rizičnog gena češće su se radile prije deset do 15 godina. Danas tomu više nije tako. Iako, naravno, sa svakom bolesnicom treba porazgovarati i vidjeti kako ona na to gleda.  

Žene često pitaju zašto neke prvo primaju terapiju, a onda idu na operaciju, a neke obrnuto?

Sve ovisi o stadiju bolesti, o lokalnom proširenju bolesti i zahvaćenosti čvorova te o tipu tumora. Neki tumori dobro reagiraju na neoadjuvantnu terapiju. Ona se danas dosta daje i drugdje u svijetu jer je dobar biološki model za praćenje, budući da pokazuje na koji način lijek koji dajemo djeluje na tumor. Kada prvo odstranimo tumor, ne možemo pratiti hoće li liječenje koje dajemo preventivno uopće reagirati.

S akademikom Reinerom supotpisali ste rad pod nazivom “Hoćemo li u 21. stoljeću provoditi kemoprevenciju raka dojke?” Prakticira li se ona danas?

Kemoprevencija je nekako slabo zaživjela u praksi. Ne samo kod nas, već i drugdje u svijetu. Ideja je bila da žene koje nemaju tumor, ali ulaze u visoku rizičnu skupinu, preventivno kroz nekoliko godina uzimaju terapiju. Tu se prvenstveno misli na hormonsku terapiju. No, teško je nekoga tko je zdrav natjerati da pet godina preventivno pije hormonski lijek. Mi imao problema sa ženama koje se liječe od raka jer neke od njih prestaju uzimati adjuvantnu terapiju.

Jeste li zadovoljni načinom na koji se u Hrvatskoj liječi rak dojke? Možemo li bolje?

Uvijek možemo bolje. Kao što sam već rekao, smatram da je ključ prevencija. Što se tiče samog liječenja, dostupna nam je većina terapija.

Zašto je onda još uvijek tako velika smrtnost od raka dojke?

Problem je u tome što se dosta tumora otkriva u poodmakloj fazi. Zato treba stalno raditi na prosvjećivanju i edukaciji. Na žalost, još uvijek imamo slučajeva da nam žene dolaze s lokalno uznapredovalim tumorima. I to u samom Gradu Zagrebu.

Koliko uopće postoji vrsta tumora dojke?

Ovisno o tome kako gledamo. Tumor dojke jako je heterogen. Pojednostavljeno se može podijeliti na četiri vrlo različita osnovna tipa tumora, ali i unutar njih ako se koriste molekularne tehnike postoje različiti podtipovi. I to je također jedan od problema. Problem je rezistencije i progresije, upravo zbog te različite heterogenosti.

Koliko se dugo liječi Vaša pacijentica s najdužim “stažom”?

Najčešće govorimo o pacijenticama kod kojih liječenje ne teče tako dobro. No, ja imam pacijentice koje su dobro već više od 20 godina. Nedugo mi se baš javila jedna pacijentica koja je kemoterapiju primala tamo negdje 1993. godine. Baš me ugodno iznenadila.

Jeste li ikada rak dojke liječili muškarcima?

Jesam.

I kako oni reagiraju?

Muškarci prvo ostanu zatečeni jer se smatra da je ta bolest rezervirana za žene. I sama je vjerojatnost da će muškarac oboljeti od raka dojke jako mala. A kasnije, manje više su vrlo slični, ali nisu isti, i simptomi i načini liječenja. Ovisno o tipu.

Od kojeg tipa raka dojke najčešće obole muškarci?

Obično su to hormonski ovisni tumori. Oni isto piju Nolvadex.

Radi li se i muškarcima mastektomija?

Obično se rade opsežni kirurški zahvati. Kažem opsežni jer muška je dojka puno manja pa se ona kod operativnog zahvata ukloni gotovo u cijelosti.

Je li vam se ikada dogodilo da je bolesnica odbila klasično liječenje i rekla da će se se ona liječiti nekom od alternativnih terapija?

Da, događa se i to. Ne prečesto, no čini mi se da je broj žena koje odbijaju kemoterapiju u porastu. Ljudi su čudni. Oni traže po internetu pa si sami odrede dijagnozu i terapiju. Šteta je da se to događa baš kod raka dojke, jer se danas ta bolest može vrlo kvalitetno liječiti i izliječiti.

Imamo i pacijentice koje odbijaju zračenje koje je sastavni dio adjuvantnog liječenja.  

Što savjetujete pacijenticama kad Vam kažu da ne žele ići na zračenje?

Pokušam im objasniti što se postiže određenom terapijom kod njihovog tipa tumora, odnosno što se gubi terapijom. Na žalost, te se pacijentice nakon nekog vremena obično jave s povratom bolesti, što je velika šteta jer se povrat bolesti mogao spriječiti.

Koliko je godina imala vaša najmlađa pacijentica?

Između 26 i 27 godina.

Što savjetujete svojim pacijenticama kada završe s terapijama?

Savjetujem im da nastoje normalno živjeti kao što su živjele i prije razvoja bolesti. A to znači da se umjereno kreću, umjereno se bave aktivnostima, normalno hrane, da ne idu u neke ekstreme. Trebaju najnormalnije živjeti i shvati da je to jedan period u životu koji je prolazan. To je jako važno.

Pročitajte i ostale članke

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Zdravi recepti by Snježana Slonja

Nakon nalaza koji je pokazao da ima rak, Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte i savjete podijeliti s nama.

Više

U Rijeci održana četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

Četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“, u organizaciji Dubravke Šuice, zastupnice u EU parlamentu, održana je 27. rujna.

Više

U Varaždinu održana peta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

U organizaciji Dubravke Šuice, zastupnice u EU parlamentu, u Varaždinu je održana peta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

Više

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Udruga „JA KA“ danas slavi drugi rođendan

Još u bolnici V. Kastratović razmišljala je o tome što može učiniti za sebe i žene, ako preživi karcinom. Nakon toga osnovala je udrugu.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama