Oboljeli od raka i njihov položaj u svijetu rada

Prim. dr. sc. Bojana Knežević

Posao je za svaku osobu izuzetno važan, ne samo zbog prihoda, već  i zbog veće kvalitete života, samoostvarenja, socijalnog statusa i osobnog identiteta. Što mi znamo o osobama koje su u Hrvatskoj oboljele o raka i njihovom radnom statusu?

U Hrvatskoj je svake godine više od 21 000 novodijagnosticiranih bolesnika s rakom.  Od toga je više od  10 000 žena. U bolnicama se prikupljaju podaci o oboljelima za registar za rak, no oni nisu uvijek potpuni i dovoljno informativni, posebno kada bismo htjeli znati što osobe koje su oboljele od raka rade i što su po zanimanju.

U Hrvatskoj do sad nisu rađena istraživanja vezana uz radni status oboljelih osoba, niti je praćeno što se kasnije, kad završe tretmani, događa s tim osobama u smislu kvalitete njihova života i rada. Nije poznato u kojim ih je zanimanjima najviše i mogu li poslije zbog zdravstvenog stanja ostati na istim poslovima. Također, nije poznato što se događa s osobama koje su bile zaposlene na određeno vrijeme  pa nakon  što obole izgube posao.

Tijekom posjeta jednoj grupi psihološke potpore ženama koje su oboljele od raka,  u razgovoru sam s  njima, doznala kako od njih 10 nije niti jedna više ne radi. Njihove su priče bile različite, bile su različitog stupnja obrazovanja i različitog radnog statusa prije obolijevanja, no sve su se složile da s tim da teško pronalaze posao, da ga teško zadržavaju i da imaju osjećaj da je njihovo dugo bolovanje jedan od razloga zašto nisu konkurentne na razgovorima za posao. Potencijalnim poslodavcima bi otvoreno govorile o svojoj bolesti, no nisu naišle na podršku, već na tiho odbacivanje. Što je s ostalim ženama? Jesu li ove priče slučajne ili su česte?

Kao liječnik, specijalist medicine rada, zaposlena trenutno u KBC-u  Zagreb na poslovima voditelja Odjela za kvalitetu, zainteresirala sam se za projekt koji je pokrenula EU mreža znanstvenika. Zanimalo me je što se događa s našim oboljelima i kakve probleme imaju. Uvidjela sam kako mi u Hrvatskoj imamo puno prostora za poboljšanje.

U EU zemljama ovaj je problem prepoznat znatno ranije i pokrenute su konkretne inicijative i intervencije. U pojedinim zemljama i prilagodbe radnog vremena oboljelima od raka. Prema EU podacima većina osoba koje su preživjele rak i završile s tretmanom imaju poteškoća sa zapošljavanjem. Procjenjuje se da ih je za  40 posto više nezaposlenih nego osoba koje nisu imale rak. Svake godine u Europskoj uniji  od karcinoma oboli 3,2 milijuna osoba. Polovica ih je u radno aktivnoj dobi. Medicina napreduje svakodnevno i sve je bolje preživljavanje oboljelih od raka. Međutim, veliki broj osoba je u riziku od nezaposlenosti što narušava i kvalitetu života i njihovu financijsku situaciju.

Iz tog je razloga u EU pokrenut projekt pod skraćenim nazivom CANWON (Cancer and Work Network), inicijativa koja okuplja znanstvenike i stručnjake koji se bave istraživanjima vezanim uz rak i rad. Projekt je trajao od 2013 do 2017. godine.  Tijekom trajanja projekta prikazivani su rezultati istraživanja i rađene su usporedbe između zemalja članica. Teme su bile: prognostički faktori, analize troškova, uloga poslodavaca i intervencije koje će poboljšati postojeće stanje.

Na to hoće li osoba raditi nakon dijagnoze utječe više faktora kao što su spol, osobne karakteristike, stadij bolesti , socijalni faktori, trajanje bolovanja i dotadašnji posao.

Zaključci projekta su kako bi bilo potrebno donijeti zajedničke EU smjernice koje bi usmjerile i radnike i poslodavce i zdravstvene radnike kako pomoći osobama koje su oboljele od raka da zadrže svoj posao. Jedan od dokumenata je  i Deklaracija o raku i radu.

Moj je osobni zaključak da se svi zajedno moramo pokrenuti kako bismo podigli svijest o problemu i kako bismo zajedničkim snagama pomaknuli naš svijet na bolje.

Kao liječnik i znanstvenik podržavam anketu koju će provesti Nismo same i Onkologija.hr, a u čijoj sam izradi i sama sudjelovala, pa Vas pozivam da se uključite u što većem broju kako bismo imali relevantne podatke na temelju kojih ćemo moći provoditi daljnje akcije.

U budućem planu je istraživanje o kvaliteti života te utjecaja posljedica bolesti i liječenja na sposobnost za rad.  Rezultati će biti osnova za mjere intervencije na individualnoj i društvenoj razini, čiji rezultat bi bio poboljšanje povratka u svijet rada.

Prim. dr. sc. Bojana Knežević specijalistica je medicine rada, zaposlena u KBC-u Zagreb.

Ujedno je i znanstvena suradnica na Medicinskom fakultetu te predavač na poslijediplomskom studiju iz medicine rada i na dodiplomskom studiju iz nastavnog predmeta Sportsko-rekreacijska medicina na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u više EU projekata koji se odnose na  prepoznavanje osjetljivih skupina i njihovog prava na rad te poboljšanje kvalitete u zdravstvenim ustanovama.

Pročitajte i ostale članke

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donosimo smjernice pravilne prehrane

Iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine za čitatelje Nismo same pripremili su smjernice prehrane za oboljele od malignih bolesti.

Više

Nikada ne čekajte

Ne zamišljajte druge ljude, gledajte što čine, jer to je bliže istini, savjetuje naša poznata književnica Sanja Pilić.

Više

Rizik za srce nakon liječenja raka dojke

Najnovije istraživanje: žene starije od 45 godina koje su se liječile od raka dojke imaju povećan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Više

Nakon što sam oboljela od raka muči me nesanica. Je li to normalno?

Više od polovice oboljelih od raka tijekom liječenja pati od nesanice, a mnogi probleme sa spavanjem imaju još mjesecima nakon toga.

Više

Završio 3. sastanak udruga pacijenata iz 12 zemalja: Budućnost onkološkog liječenja je u zdravstvenoj skrbi prilagođenoj osobnim potrebama pacijenata

Predavanje je održao i prof. dr. Joseph Gligorov, izvršni direktor Instituta za maligne bolesti Sveučilišta Sorbonne.

Više

Svaki četvrti bolesnik s rakom u Hrvatskoj na prvi pregled čeka više od mjesec dana

Prvo istraživanje o ishodima liječenja prema iskustvima pacijenata provedeno je u dvanaest zemalja srednje i istočne Europe

Više

Postoji li veza između ljutnje i raka?

Smatra se kako emocija ljutnje pokreće lanac bioloških procesa koji vode u bolest.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama