Postoji li veza između ljutnje i raka?

Nismo same

Ljutnja je negativna emocija koja prati frustraciju, razočaranje i osjećaj nepravde. Varira između kratke i blage i duge i intenzivne. Duga i intenzivna ljutnja je zabrinjavajuća i često je nazivaju i nezdravom ljutnjom.

No, postoji li veza između ljutnje i razvoja maligne bolesti?  

Odgovor na to pitanje za ugledni je američki psihološki časopis Psychology Today, analizirajući nekoliko istraživanja, pokušao dati Robert Enright, profesor psihologije na Sveučilištu Wisconsin-Madison.

Istraživanje koje je pod nazivom „Ljutnja i rak“ 2000. godine provela skupina znanstvenika dovelo je, piše Enright, do zaključka kako je moguće da postoji veza između zatomljene ljutnje i raka, ali za to nema dokaza.

Istraživanje je zanimljivo i iz razloga što je pokazalo da su žene češće ljute „jer živimo u svijetu u kojem ih se diskriminira i ne tretira jednako kao muškarce“. I drugo, zaključeno je da se žene ne znaju nositi s osjećajem ljutnje jer je ljutnja kod njih pomiješana s boli i osjećajem povrijeđenosti.

Znanstvenici Greer i Morris u istraživanju koje su proveli 1975. godine na uzorku od 160 žena pronašli su statistički relevantnu vezu između „ekstremno zatomljene ljutnje i raka dojke“. „Držati ljutnju u sebi nije isto kao zatomljivati neke druge emocije jer ljutnja može biti štetna“, zaključili su.

Ljutnja može biti izazvana i samom dijagnozom jer je moguće da ljudi postanu ljuti nakon što doznaju da imaju rak.

U jednom drugom istraživanju iz 1977. godine znanstvenici su pratili 160 žena u periodu od dvije godine, prije i nakon dijagnoze raka dojke. Utvrđeno je da su žene koje su zatomljavale ljutnju imale poremećenu koncentraciju  imunoglubina A. U jednom istraživanju iz 2007. godine znanstvenici su utvrdili vezu između tzv. nezdrave ljutnje i lošijeg rada imunološkog sustava. “Ljutnja uzrokuje ispuštanje kortizola, hormona stresa. Ispuštanje ovog hormona našem tijelu daje puno energije, no previše kortizola u tijelu može uzrokovati neuravnoteženost šećera u krvi, može smanjiti rad štitne žlijezde i smanjiti gustoću kostiju. Ovakva neuravnoteženost hormona utječe i na imunološki sustav“, utvrdili su znanstvenici.

Istraživanja su pokazala kako su kronično ljuti ljudi češće bolesni, imaju češće prehlade, gripu, astmu, artritis i razne druge vrste upala.

Ako nezdrava ljutnja može ugroziti naš imunološki sustav postoji li poveznica između ljutnje i raka?

Već navedeno istraživanje iz 2007. godine pokazalo je malu, ali statistički relevantnu vezu, između ljutnje i raka prostate, raka pluća i raka debelog crijeva.

No, s ovim rezultatima treba biti oprezan jer se pratila samo prikrivena ljutnja.

Nije se mjerio intenzitet ljutnje ni koliko je dugo ona trajala. Uz to, pratile su sve negativne emocije, a ne samo ljutnja.

Enright zaključuje kako je jako teško reći postoji li veza između ljutnje i raka budući da na tu temu postoji jako malo istraživanja. Ipak, ona koja su se bavila tim pitanjem ukazuju na povezanost raka i ljutnje, posebice kada se radi o ljutnji koja je dugo zatomljavana.

Ne može se reći da to vrijedi generalno za sve vrste malignih bolesti, ali vrlo je moguće da postoji veza između ljutnje i raka dojke, raka prostate, raka pluća i raka debelog crijeva.

„Ako se i u daljnjim istraživanjima pokaže da ta veza postoji, treba pronaći način kako pomoći ljudima koji imaju problem s emocijom ljutnje. To bi mogao postati model za prevenciju razvoja malignih bolesti u ljudi koji imaju obiteljsku predispoziciju za obolijevanje od raka“, zaključio je Enright.  

Pročitajte i ostale članke

8 životnih lekcija kojima nas može naučiti rak

Na svijetu postoji više stotina ljudi koji su preboljeli rak, a koji svoja iskustva dijele na svom blogu. Jedna je od njih i Sabrina, autorica ovog iznimno inspirativnog teksta.

Više

Prije kemoterapije i zračenja obavezno posjetite stomatologa

Iznimno je važno da liječenju kemoterapijom pristupite sa zdravom usnom šupljinom.

Više

Onkološka škola života

Jesu li i zašto osobe oboljele od malignih bolesti najzahvalniji pacijenti? Ne propustite najnoviju kolumnu naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje.

Više

Bolest kao učiteljica života

Nova kolumna naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, u kojoj autorica navodi što sve od osoba oboljelih od malignih bolesti možemo naučiti o životu.

Više

Kada nada nikne iz najveće tuge

Nova priča naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, o tome zašto se slomimo onda kada to najmanje očekujemo i kako izaći iz takvog stanja.

Više

Kad muškarci plaču

Naša psihijatrica Maja Vukoja donosi priču u čovjeku kojem je od raka oboljela čitava obitelj.

Više

Tjedan ljepote: Od 10. – 16. 2. uljepšajte se za samo 100 kuna i donirajte za Nismo same

Ove godine je Udruženje dio iznosa od kotizacija salona odlučilo donirati Udruzi žena oboljelih i liječenih od raka NISMO SAME.

Više

Počela kampanja “Ne zaboravi me”

Kampanju je pokrenula udruga SVE za NJU s partnerima: Hrvatskim društvom za ginekološku onkologiju te udrugama NISMO SAME i „JA KA“.

Više

Pogled iz drugog kuta: Što kada uloga liječnika postane preteška?

U općem je interesu da svi liječnici koji rade s onkološkim bolesnicima rade na sebi i svojim komunikacijskim vještinama.

Više

99 posto anketiranih: Da, želimo da se projekt „Nisi sama – pitaj bez srama!“ nastavi i u 2020.!

Pitali smo vas želite li da se projekt „Nisi sama – pitaj bez srama!“, koji naša udruga u suradnji s psihijatrom Majom Vukoja provodi od 2018. godine, nastavi i u 2020. Hvala svima koji su ispunili anketu.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama