Postoji li veza između ljutnje i raka?

Nismo same

Ljutnja je negativna emocija koja prati frustraciju, razočaranje i osjećaj nepravde. Varira između kratke i blage i duge i intenzivne. Duga i intenzivna ljutnja je zabrinjavajuća i često je nazivaju i nezdravom ljutnjom.

No, postoji li veza između ljutnje i razvoja maligne bolesti?  

Odgovor na to pitanje za ugledni je američki psihološki časopis Psychology Today, analizirajući nekoliko istraživanja, pokušao dati Robert Enright, profesor psihologije na Sveučilištu Wisconsin-Madison.

Istraživanje koje je pod nazivom „Ljutnja i rak“ 2000. godine provela skupina znanstvenika dovelo je, piše Enright, do zaključka kako je moguće da postoji veza između zatomljene ljutnje i raka, ali za to nema dokaza.

Istraživanje je zanimljivo i iz razloga što je pokazalo da su žene češće ljute „jer živimo u svijetu u kojem ih se diskriminira i ne tretira jednako kao muškarce“. I drugo, zaključeno je da se žene ne znaju nositi s osjećajem ljutnje jer je ljutnja kod njih pomiješana s boli i osjećajem povrijeđenosti.

Znanstvenici Greer i Morris u istraživanju koje su proveli 1975. godine na uzorku od 160 žena pronašli su statistički relevantnu vezu između „ekstremno zatomljene ljutnje i raka dojke“. „Držati ljutnju u sebi nije isto kao zatomljivati neke druge emocije jer ljutnja može biti štetna“, zaključili su.

Ljutnja može biti izazvana i samom dijagnozom jer je moguće da ljudi postanu ljuti nakon što doznaju da imaju rak.

U jednom drugom istraživanju iz 1977. godine znanstvenici su pratili 160 žena u periodu od dvije godine, prije i nakon dijagnoze raka dojke. Utvrđeno je da su žene koje su zatomljavale ljutnju imale poremećenu koncentraciju  imunoglubina A. U jednom istraživanju iz 2007. godine znanstvenici su utvrdili vezu između tzv. nezdrave ljutnje i lošijeg rada imunološkog sustava. “Ljutnja uzrokuje ispuštanje kortizola, hormona stresa. Ispuštanje ovog hormona našem tijelu daje puno energije, no previše kortizola u tijelu može uzrokovati neuravnoteženost šećera u krvi, može smanjiti rad štitne žlijezde i smanjiti gustoću kostiju. Ovakva neuravnoteženost hormona utječe i na imunološki sustav“, utvrdili su znanstvenici.

Istraživanja su pokazala kako su kronično ljuti ljudi češće bolesni, imaju češće prehlade, gripu, astmu, artritis i razne druge vrste upala.

Ako nezdrava ljutnja može ugroziti naš imunološki sustav postoji li poveznica između ljutnje i raka?

Već navedeno istraživanje iz 2007. godine pokazalo je malu, ali statistički relevantnu vezu, između ljutnje i raka prostate, raka pluća i raka debelog crijeva.

No, s ovim rezultatima treba biti oprezan jer se pratila samo prikrivena ljutnja.

Nije se mjerio intenzitet ljutnje ni koliko je dugo ona trajala. Uz to, pratile su sve negativne emocije, a ne samo ljutnja.

Enright zaključuje kako je jako teško reći postoji li veza između ljutnje i raka budući da na tu temu postoji jako malo istraživanja. Ipak, ona koja su se bavila tim pitanjem ukazuju na povezanost raka i ljutnje, posebice kada se radi o ljutnji koja je dugo zatomljavana.

Ne može se reći da to vrijedi generalno za sve vrste malignih bolesti, ali vrlo je moguće da postoji veza između ljutnje i raka dojke, raka prostate, raka pluća i raka debelog crijeva.

„Ako se i u daljnjim istraživanjima pokaže da ta veza postoji, treba pronaći način kako pomoći ljudima koji imaju problem s emocijom ljutnje. To bi mogao postati model za prevenciju razvoja malignih bolesti u ljudi koji imaju obiteljsku predispoziciju za obolijevanje od raka“, zaključio je Enright.  

Pročitajte i ostale članke

Kada nada nikne iz najveće tuge

Nova priča naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, o tome zašto se slomimo onda kada to najmanje očekujemo i kako izaći iz takvog stanja.

Više

Kuhajte zdravo s Ljiljanom Pranjić

Ako vas privlači biljna prehrana, a nemate ideju što kuhati, posegnite za receptima Ljiljane Pranjić, naše vječne inspiracije.

Više

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Ne propustite naš humanitarni buvljak s poznatima na InDizajnu

Provjerite koje su se sve poznate osobe odazvale našem pozivu, vidimo se od 26. do 29. rujna u Sportskoj dvorani Arena Zagreb.

Više

Uslugu “Nisi sama – ideš s nama!” treba uvesti u sustav javnog zdravstva

U sklopu Europskog tjedna mobilnosti organizirale smo raspravu o našem projektu s ciljem podizanja svijesti o ovoj posebnoj mobilnosti.

Više

ZG Forum, Gajeva 27, od 10,30 do 12 sati

Dođite i podržite naš projekt prijevoza žena na kemoterapiju “Nisi sama – ideš s nama!”.

Više

Postoji li uska veza između hormonskog liječenja u menopauzi i raka dojke?

U časopisu The Lancet objavljeno je istraživanje koje je podiglo veliku prašinu. Prenosimo reagiranje doc. dr. Ivana Fistonića.

Više

Zajedno smo jači: za “Nisi sama – ideš s nama!” prikupili smo novih 59.617,93 kuna!

Završila je naša treća humanitarna akcija u 2019. NISMO SAME zahvaljuju svima koji su prepoznali vrijednost našeg projekta i podržali nas.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama