Stručnjaci uputili poziv građanima: Odazovite se na testiranje za otkrivanje raka debelog crijeva jer ono spašava život!

Nismo same/HINA

U Hrvatskoj svakog dana bilježimo 10 novooboljelih od raka debelog crijeva, a istodobno umru tri osobe, no te crne brojke moguće je smanjiti testiranjem koje omogućuje rano otkrivanje raka, rečeno je u ponedjeljak na tribini organiziranoj u povodu početka četvrtog ciklusa pozivanja građana na testiranje.

Rak debelog crijeva u Hrvatskoj je drugi po učestalosti malignih bolesti, u porastu je sa smrtnošću od 30 posto, a dosadašnji odaziv na preventivne preglede je nezadovoljavajući, pa stručnjaci žele motivirati građane da se testiraju i tako spriječe razvoj bolesti.

Prošle godine 3575 novooboljelih od raka debelog crijeva

Testiranje i rano otkrivanje raka omogućilo bi da brojka od 3575 novooboljelih iz 2018. bude puno manja, istaknuo je predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva i Nacionalnog programa za provedbu programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva Neven Ljubičić.

“Ovaj naš glas trebao bi doprijeti do svake osobe koja je starija od 50 godina”, rekao je Ljubičić dodavši kako toliki broj novih slučajeva u 2018. znači da svaki dan imamo 10 novooboljelih.

“Zamislite da nam svaki dan netko javi da imamo 10 nesreća na nekoj cestovnoj ruti, svi bi se digli na noge. Ne želim plašiti, ali bolest se ne događa nekom drugom, događa se nama, zato se odazovite na testiranje jer ono spašava život”, poručio je.

Poziv građanima starijim od 50 godina da se odazovu na testiranje uputio je i ministar zdravstva Milan Kujundžić.

“Zloćudne bolesti ozbiljan su problem koji će bivati sve veći što je stanovništvo starije. Kao gastroenterolog mogu reći da je kod karcinoma debelog crijeva moguća stopostotna prevencija, odnosno da je bolest moguće otkloniti prije nego se razvije”, naglasio je Kujundžić.

Na testiranje se svake dvije godine pozivaju građani između 50 i 74 godine, koji na kućnu adresu dobiju poziv da se testiraju na tragove krvi u stolici, koji se ne vide golim okom. Test obavljaju kod kuće i šalju u Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), a u slučaju da je nalaz pozitivan pozivaju se na kolonoskopski pregled.

“Rak debelog crijeva počinje kao mala izraslina, odnosno polip u debelom crijevu, koji je moguće otkriti kolonoskopijom, no ako se to ne napravi u ranoj fazi za godinu ili dvije imamo ne samo uznapredovali karcinom nego i proširenu bolest na jetri i drugdje”, kazao je Kujundžić.

Istaknuo je kako je zbog dugih lista čekanja na kolonoskopiju, između tri – četiri tjedna i šest mjeseci, Ministarstvo zdravstva osiguralo novac za kupnju 12 kolonoskopa koji su podijeljeni bolnicama. Liječnici obiteljske medicine mogu naručiti pacijente na kolonoskopiju i putem prioritetne liste, gdje će doći na red u roku dva tjedna.

Testiranjem treba obuhvatiti 1,3 milijuna osoba u Hrvatskoj

Nacionalna koordinatorica programa Nataša Antoljak iz HZJZ-a napomenula je da testiranjem svake dvije godine treba obuhvatiti 1,3 milijuna osoba u Hrvatskoj. Ukupan odaziv u prva tri ciklusa iznosio je 23 posto, što je ispod prosjeka EU-a koji iznosi 32,6 posto.

Ipak, u trećem ciklusu zabilježen je veći odaziv te je prosjek po županijama iznosio između 25 i 46 posto, a neke su županije imale i veći od 50 posto, kaže Antoljak.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak podsjetio je kako je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskoj počeo 2007. godine, otad je puno učinjeno u njegovu unapređenju, a podaci pokazuju kako je skoro 50 posto ljudi reagiralo na poziv, a skoro četvrtina pozvanih obavila je test, zahvaljujući čemu su mnogi karcinomi otkriveni u ranoj fazi.

Jedna od bolesnica s liječenim rakom debelog crijeva Željka Popovčić poručila je da je danas zdrava jer je svoju bolest otkrila na vrijeme. “Danas mogu reći da kolonoskopija nije bolna, kao što neki misle, puno su bolniji neki kozmetički zahvati, kolonoskopija spašava život”, rekla je.

Preuzeto s www.hina.hr

 

Pročitajte i ostale članke

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donosimo smjernice pravilne prehrane

Iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine za čitatelje Nismo same pripremili su smjernice prehrane za oboljele od malignih bolesti.

Više

Nikada ne čekajte

Ne zamišljajte druge ljude, gledajte što čine, jer to je bliže istini, savjetuje naša poznata književnica Sanja Pilić.

Više

Akcija Cost Cares: umrežavanjem stručnjaka do kvalitetnijeg zdravstva

Cilj je projekta izgradnja modela integrirane skrbi koji će biti testiran na više mjesta u EU.

Više

Kad more liječi

More je i puno više od inspiracije umjetnicima. Ono pomaže u liječenju mnogih pa tako i malignih bolesti.

Više

Rizik za srce nakon liječenja raka dojke

Najnovije istraživanje: žene starije od 45 godina koje su se liječile od raka dojke imaju povećan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Više

Nakon što sam oboljela od raka muči me nesanica. Je li to normalno?

Više od polovice oboljelih od raka tijekom liječenja pati od nesanice, a mnogi probleme sa spavanjem imaju još mjesecima nakon toga.

Više

Završio 3. sastanak udruga pacijenata iz 12 zemalja: Budućnost onkološkog liječenja je u zdravstvenoj skrbi prilagođenoj osobnim potrebama pacijenata

Predavanje je održao i prof. dr. Joseph Gligorov, izvršni direktor Instituta za maligne bolesti Sveučilišta Sorbonne.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama