Svaki četvrti bolesnik s rakom u Hrvatskoj na prvi pregled čeka više od mjesec dana

Nismo same / Onkologija.hr

Prvo istraživanje o ishodima liječenja prema iskustvima pacijenata provedeno je u dvanaest zemalja srednje i istočne Europe. Rezultati istraživanja prikazani su na trećem sastanku „Združene akcija onkoloških udruga iz središnje i istočne Europe” koji je u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu i platforme Onkologija.hr započeo jučer u Zagrebu. Na sastanku sudjeluju predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije i Srbije te vodeći stručnjaci u onkologiji.

Kako bi se osigurala što bolja zdravstvena skrb za onkološke pacijente, udruge pacijenata dvanaest zemalja sudionica sastanka „Združene akcija onkoloških udruga iz središnje i istočne Europe”  (engl. Joint Action of Cancer Patient Organization – JACPO), provele su zajedničko istraživanje o ishodima liječenja bolesnika sa zloćudnim bolestima. Online istraživanje prevedeno je na dvanaest jezika te ga je ispunilo 16 458 bolesnika ili članova njihovih obitelji, a u Hrvatskoj 2460 bolesnika. To je prvo takvo istraživanje provedeno u ovom dijelu Europe, a traženi su odgovori u pet skupina ishoda onkološkog liječenja: razina informiranosti, dijagnostika i liječenje, potpora pacijentima i članovima obitelji, kvaliteta života i palijativna skrb.

Čak 72 % bolesnika, koji su sudjelovali u istraživanju, zloćudnu je bolest u Hrvatskoj otkrilo na vlastitu sumnju, a samo 7 % u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka. Slično je stanje i u drugim državama koje su sudjelovale u istraživanju, a najlošije je u Bugarskoj u kojoj ne postoje Nacionalni programi otkrivanja raka.

Istraživanje je pokazalo da čak 25 % bolesnika u Hrvatskoj na prvi pregled kod onkologa čeka više od mjesec dana, za razliku od Albanije gdje više od mjesec dana čeka samo 13 % bolesnika ili u Sjevernoj Makedoniji gdje 17 % bolesnika s rakom čeka više od mjesec dana. Najlošije je stanje u zemljama regije u Bosni i Hercegovini gdje čak 42 % onkoloških bolesnika mora na prvi pregled čekati više od mjesec dana.

Istraživanje je također pokazalo da u Hrvatskoj pacijenti brzo počinju s liječenjem u usporedbi s drugim zemljama regije srednje i istočne Europe. U Hrvatskoj 71 % bolesnika prvu terapiju dobije unutar mjesec dana nakon postavljanja dijagnoze, a najlošije je stanje u Sloveniji, Češkoj i  Mađarskoj gdje samo 47 % bolesnika počinje s liječenjem unutar mjesec dana od postavljanja dijagnoze.

Čak 47 % bolesnika nije zadovoljno načinom kako im je onkolog priopćio dijagnozu. Samo je 34 % bolesnika na odgovarajući način dobilo odgovor kako će se provesti njihov plan liječenja, a 31 % njih nije moglo sudjelovati u odlučivanju o liječenju ili kakvu zdravstvenu skrb očekuju. Prije početka samog liječenja 44 % bolesnika s onkologom je razgovaralo samo jedanput, a svaki deseti bolesnik nijedanput.  Čak 57 % onkoloških bolesnika  smatra da je liječenje njihove bolesti financijsko opterećenje za obitelj.

Istraživanja ishoda onkološkog liječenja prema iskustvima pacijenata provedeno je u dvanaest zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija  i Srbija) na 16 458 ispitanika (u Hrvatskoj više od 2400). Istraživanje se provodilo od veljače do svibnja 2019. putem online upitnika prevedenog na nacionalne jezike.

U istraživanju su traženi odgovori u pet skupina ishoda onkološkog liječenja:

  1. Razina informiranosti
  2. Dijagnostika i liječenje
  3. Potpora pacijentima i članovima obitelji
  4. Kvaliteta života
  5. Palijativna skrb.

Rezultati istraživanja za sve zemlje

Rezultati istraživanja za Hrvatsku 

 

 

 

 

O sastanku „Združene akcije onkoloških udruga pacijenata iz središnje i istočne Europe”

Glavni je cilj poboljšati onkološku skrb u zemljama iz srednje i istočne Europe, povećati dostupnost onkološke i inovativne terapije u onkologiji te razviti sustav sveobuhvatne skrbi za onkološke pacijente i članove njihovih obitelji. Upravo u spomenutih deset zemalja smrtnost od zloćudnih bolesti je u stalnom porastu te su predstavnici onkoloških udruga istaknuli kako su zloćudne bolesti vodeći javno-zdravstveni problem.  Od 1995. godine zabilježen je porast pojavnosti raka 30 %, što se dijelom objašnjava povećanjem populacije i porastom udjela osoba starijih od 65 godina u općoj populaciji, te povećanom dugotrajnom izloženošću čimbenicima rizika kao što su pušenje i pretilost. No, za razliku od zapadnoeuropskih zemalja, smrtnost od raka u zemljama istočne i srednje Europe raste. Jedan od glavnih razloga visoke smrtnosti jest premalo ulaganje u onkologiju, a Hrvatska i Mađarska imaju najviše vrijednosti stopa smrtnosti u Europi, dok smrtnost najviše raste u zemljama s nižim stupnjem gospodarskog razvoja i nižim BDP-oma kao što su Rumunjska, Hrvatska, Bugarska, Poljska i Srbija.

U Hrvatskoj godišnje oko 23 000 građana oboli od raka i prema pojavnosti zloćudnih bolesti jednaki smo kao i u ostalim državama Europske unije. Nažalost, smrtnost je znatno veća u ovoj regiji nego u zapadnoj Europi, rekao je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina. „Hrvatska već 13 godina ima Nacionalne programe ranog otkrivanja raka, no odziv na pojedine preventivne preglede, kao što je onaj na rak debelog crijeva, je poražavajući. Sve Nacionalne programe ranog otkrivanja raka potrebno je revidirati i uključiti liječnike primarne zdravstvene zaštite jer se jedino na taj način može povećati odziv građana na preventivne preglede”, istaknuo je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina.

 

Pročitajte i ostale članke

Kada nada nikne iz najveće tuge

Nova priča naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, o tome zašto se slomimo onda kada to najmanje očekujemo i kako izaći iz takvog stanja.

Više

Kuhajte zdravo s Ljiljanom Pranjić

Ako vas privlači biljna prehrana, a nemate ideju što kuhati, posegnite za receptima Ljiljane Pranjić, naše vječne inspiracije.

Više

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Ne propustite naš humanitarni buvljak s poznatima na InDizajnu

Provjerite koje su se sve poznate osobe odazvale našem pozivu, vidimo se od 26. do 29. rujna u Sportskoj dvorani Arena Zagreb.

Više

Uslugu “Nisi sama – ideš s nama!” treba uvesti u sustav javnog zdravstva

U sklopu Europskog tjedna mobilnosti organizirale smo raspravu o našem projektu s ciljem podizanja svijesti o ovoj posebnoj mobilnosti.

Više

ZG Forum, Gajeva 27, od 10,30 do 12 sati

Dođite i podržite naš projekt prijevoza žena na kemoterapiju “Nisi sama – ideš s nama!”.

Više

Postoji li uska veza između hormonskog liječenja u menopauzi i raka dojke?

U časopisu The Lancet objavljeno je istraživanje koje je podiglo veliku prašinu. Prenosimo reagiranje doc. dr. Ivana Fistonića.

Više

Zajedno smo jači: za “Nisi sama – ideš s nama!” prikupili smo novih 59.617,93 kuna!

Završila je naša treća humanitarna akcija u 2019. NISMO SAME zahvaljuju svima koji su prepoznali vrijednost našeg projekta i podržali nas.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama