Zagreb će razvijati nove socijalne usluge

U organizaciji Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, u Zagrebu je održana konferencija pod nazivom „Znanost susreće regije“.

 

Konferenciju „Znanost susreće regije“ podržali su Europska komisija, Zajednički istraživački centar/Joint Research Centre, služba Europske komisije za znanost i znanje i Europski parlament, u okviru pilot projekta „Znanost susreće parlamente/Znanost susreće regije“, koji ima za cilj približiti znanstvenike i kreatore politika, poticati međusobno razumijevanje, raspravljati o relevantnim pitanjima politika koristeći znanstvene dokaze, približiti znanost građanima te povećati povjerenje ljudi u znanost pokazujući ključne doprinose znanosti u društvu.

Konferencija je tematski bila usmjerena na socijalnu politiku Grada Zagreba, dosadašnji proces socijalnog planiranja, ostvarene rezultate, moguće izazove u stvaranju socijalnog plana za naredno razdoblje, kao i sve veću važnost suradnje Grada Zagreba, akademske zajednice, istraživačkih instituta i šire javnosti, sve u cilju pronalaženja novih rješenja i inovacija u provođenju i kreiranju socijalne politike na lokalnoj razini.

U radu konferencije sudjelovali su brojni stručnjaci, predstavnici akademske zajednice, ustanova, organizacija civilnog društva, upravnih tijela Grada Zagreba i Zajedničkog istraživačkog centra/Joint Research Centre (JRC) službe Europske komisije za znanost i znanje.

Konferenciju je svečano otvorila pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Romana Galić, univ. spec. act. soc., a uvodnim su se riječima nazočnima obratili i dr. sc. Ivan Rimac, predstojnik Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Stijn Verleyen, PhD, koordinator Pilot projekta „Znanost susreće regije“ Zajedničkog istraživačkog centra (JRC).

Prvu prezentaciju putem video poziva održao je Marcos Domínguez Torreiro, PhD, znanstveni suradnik Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) iz Bruxellesa, na temu “The Social Scoreboard online tool: A quick start guide” (Socijalni pokazatelji, kratki vodič za početnike).

Profesori Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Zdenko Babić i doc. dr. sc. Danijel Baturina, održali su prezentaciju pod nazivom „Socijalni plan Grada Zagreba – što je planirano i što je do sad postignuto?“  u kojoj su ukratko predstavili tijek dosadašnjeg procesa socijalnog planiranja u Gradu Zagrebu, analizirali postignute rezultate sva četiri postavljena strateška cilja aktualnog Socijalnog plana Grada Zagreba 2014.-2020. te dali mišljenje za daljnje unaprjeđenje i razvijanje socijalnog planiranja kroz analizu mjera i aktivnosti.

Prof. dr. sc. Zdenko Babić i doc. dr. sc. Danijel Baturina uputili su sve sudionike kako prevladati moguće izazove u izradi i osmišljavanju novog socijalnog plana za naredno razdoblje, istaknuli važnost suradnje Grada Zagreba, akademske zajednice, svih socijalnih partnera, kao i šire javnosti u cilju pronalaženja novih rješenja i inovacija u provođenju i kreiranju socijalne politike.

Strateške ciljeve Socijalnog plana Grada Zagreba i trenutne izazove predstavili su stručnjaci kroz teme:

“Socijalni izazovi cjeloživotnog učenja”, doc.dr.sc. Tihomir Žiljak; 

“Prati li socijalna politika nalaze znanstvenih istraživanja u kreiranju mjera suzbijanja siromaštva?“, izv. prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina;

“Ljudska prava, diskriminacija i ravnopravnost – pogled iz kuta znanosti i prakse”, doc. dr. sc. Marina Milić Babić; 

“Može li Socijalni plan Grada Zagreba biti sredstvo društvenih promjena?“, Nedjeljko Marković, dipl. soc. radnik. 

U drugom dijelu Konferencije provedena je panel rasprava na temu „ Što je do sada postignuto? Socijalni Zagreb“ u kojoj su predstavnici udruga, ustanova, akademske zajednice i Grada Zagreba predstavili primjere dobre prakse iz organizacija iz kojih dolaze te se osvrnuli na usku povezanost teorije (znanstvenih dokaza) i prakse (uspješnog djelovanja).

U panel raspravi sudjelovali su: prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović, zastupnica Gradske skupštine Grada Zagreba, mr. sc. Marinka Bakula Anđelić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom; mr. sc. Željka Barić, ravnateljica Doma Duga – Zagreb; Marica Mirić, dipl. ing. prometa, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH); Branimir Šutalo, prof., predsjednik Udruge slijepih Zagreb; prof. dr. sc. Danijel Labaš, redoviti profesor i predstojnik Odsjeka za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; mr. Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske i Ana Marija Španić, mag. psihologije, psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

Nakon panel rasprave, Romana Galić univ. spec. act. soc., pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, održala je prezentaciju na temu „Socijalni plan Grada Zagreba; metode, ciljevi, očekivanja“ u kojoj je prikazala, iz prve ruke, od kada je i na koji način Grad Zagreb počeo planirati i provoditi aktivnu socijalnu politiku, što je naučeno iz dosadašnjeg planiranja i provedbe te ciljeve i očekivanja za dalje.

Antonio Matković, glavni tajnik Instituta za razvoj tržišta rada, u sklopu teme „Pogled u budućnost – Novi Socijalni plan“, predstavio je SWOT analizu socijalnog planiranja kao i analizu mogućnosti financiranja projekata razvoja socijalnih inovacija u suradnji tijela lokalne i regionalne samouprave i znanstvene zajednice iz programa EU “EU Programme for Employment and Social Innovation (EASI)” i „Rights, Equality and Citizenship Programme 2014-2020“, a nakon čega su sudionici imali mogućnost rasprave.

Paralelno su, u manjoj grupi koju je moderirala Jelena Adamlje iz Udruge Pragma, na istu temu iznesena mišljenja iz korisničke perspektive različitih grupacija građana (osobe s invaliditetom, beskućnici, korisnici socijalnih pomoći), a koja su potom predstavljena svim sudionicima.

Na temelju predstavljenih tema i interaktivne rasprave doneseni su zaključci Konferencije „Znanost susreće regije“, a koji su dobar uvod za proširenje vizije budućeg socijalnog planiranja na lokalnoj razini temeljem znanstvenih dokaza:

  1. Uvažiti korisničku perspektivu;
  2. Razvijati veći broj socijalnih usluga;
  3. Preispitati kvalitetu pojedinih mjera u smjeru bolje raspodjele prema najugroženijim skupinama;
  4. Razvijati praksu i jačati kapacitete na prijavu za EU projekte;
  5. Omogućiti informatizaciju sustava za praćenje i prikupljanje podataka na godišnjoj razini;
  6. Nastaviti održavati i razvijati suradnju s akademskom zajednicom.

Pročitajte i ostale članke

Kada nada nikne iz najveće tuge

Nova priča naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, o tome zašto se slomimo onda kada to najmanje očekujemo i kako izaći iz takvog stanja.

Više

Kuhajte zdravo s Ljiljanom Pranjić

Ako vas privlači biljna prehrana, a nemate ideju što kuhati, posegnite za receptima Ljiljane Pranjić, naše vječne inspiracije.

Više

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Otkriće znanstvenika s MIT-a: Računalni program upozorava koja je žena u opasnosti da oboli od raka dojke

Na jednom od najboljih svjetskih sveučilišta kreirali su računalni program koji iz mamografskih snimki može očitati hoće li se u idućih pet godina u nekom tkivu razviti rak dojke ili neće.

Više

Ivana Kalogjera govornica na TEDx Zagreb Women konferenciji

TEDxZagrebWomen konferencija održava se subotu, 7. prosinca, u Kulturnom centru Travno. Početak je u 16 sati, a ulaznice potražite na eventim.hr.

Više

U Hrvatskoj još uvijek mnoge žene nakon mastektomije ne žele nove grudi

Na vaša pitanja o rekonstrukciji dojke odgovara plastični kirurg dr. sc. Andrej Roth, s Klinicke za tumore KBC-a Sestara milosrdnica.

Više

Sve što trebate znati o trostruko negativnom raku dojke

Prema medicinskoj literaturi, trostruko negativni rak dojke prvi se put spominje u listopadu 2005. godine.

Više

Zagreb će razvijati nove socijalne usluge

U organizaciji Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, u Zagrebu je održana konferencija pod nazivom „Znanost susreće regije“.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama