Zašto neki liječnici svojom komunikacijom pacijente osnažuju, a drugi ih unizuju

Ljiljana Pranjić

Prozvali su Pranjić. Ušla sam u malu ordinaciju, a doktor nije dignuo pogled s ekrana. Moja je onkologinja na godišnjem odmoru i mijenja je doktor kojega nikada prije nisam vidjela.

„Dobar dan!“, veselo sam pozdravila i dodala: „A tko ste vi?“

Nije odvojio pogled od ekrana. „Ja sam doktor“, rekao je.  

Jako sam zahvalna tom bezobraznom doktoru koji mi se te 2009. godine nije htio predstaviti. To je bio trenutak u kojem mi je u žižu interesa došla komunikacija na relaciji pacijent-liječnik.

Zašto neki doktori svojom komunikacijom osnažuju pacijente, a drugi ih unizuju? Je li to samo stvar kućnog odgoja i/ili koliko su ljubavi dobili od roditelja u prve tri godine života? I bi li to uopće trebao biti naš problem? Odnos liječnik-pacijent u startu nije ravnopravan – on/ona odlučuju o našem životu, nalazimo se u području u kojem su oni neprikosnoveni autoriteti… Zašto onda neki doktori ne mogu gledati s poštovanjem na osobu koja je s druge strane stola ukočena i uplašena? I treba li uopće vještinu komunikacije s pacijentima prepustiti osobnim komunikacijskim vještinama?

Sve do nedavno na studiju medicine nije postojala edukacija kako komunicirati s pacijentima. Zato postoji doktor kao s početka moje priče, ali i mnogi medicinski djelatnici koji svoju profesiju osjećaju kao poziv, i koji su se sami educirali ne bi li postali što efikasniji komunikatori.

Među njima je i Sandra Karabatić, glavna sestra Zavoda za tumore pluća i sredoprsja Klinike za plućne bolesti Jordanovac. Voditeljica je udruge Jedra, članica više državnih povjerenstava posvećenih zdravlju, suradnica na visokoškolskim institucijama i, najvažnije, dugogodišnja praktičarka koja svakodnevno radi s pacijentima.

Prije pola godine svoja je iskustva počela zapisivati u blogu posvećenom zdravlju, a onda je svoje znanje, iskustvo i spoznaje odlučila podijeliti sa širom javnošću pa je napisala knjigu „Upravljanje zdravljem i komunikacijom“.

Knjiga se na gotovo 200 stranica dotiče svih aspekata komunikacije u zdravstvu: od razvijanja komunikacijskih vještina, preko odnosa s javnošću do moći vlastitog potencijala. Na kraju svakog poglavlja nalazi se bogat popis literature na koju se autorica poziva, a koju ambiciozni komunikator može/želi dodatno konzultirati za unaprjeđenje vlastitih vještina.

Držim da je knjiga posebno vrijedna upravo iz razloga što pruža sasvim konkretne primjere unaprjeđivanja komunikacije – u čemu je vrijednost slušanja, što je aktivno slušanje, zašto koristiti parafraziranje ili rezimiranje…

Nadam se da će se ova knjiga naći u rukama svih medicinskih djelatnika. Posebice u rukama onih koji nisu svjesni da nisu vješti komunikatori i da će im osvijestiti što obje strane dobivaju ako je odnos liječnika i pacijenta suradničko-partnerski.

Citiram autoricu: „U takvome, suradničko-partnerskom odnosu, uz međusobno poštivanje i uvažavanje, liječniku nije teško uspostaviti dijagnozu, započeti liječenje pacijenta koji mu vjeruje i koja ga poštuje i cijeni“ (str. 102., „Upravljanje zdravljem i komunikacijom“, Sandra Karabatić)

Osobno bih otišla i korak dalje: vjerujem da dobra komunikacija na relaciji doktor-pacijent ima dodanu vrijednost. Davno sam naišla na studiju koja je tvrdila da oni pacijenti koji se osjećaju uključenima u proces liječenja imaju puno veće šanse za izlječenje.  

Moj je onkolog odličan komunikator. Kada mi je 2015. htio produžiti kemoterapiju, to nije učinio ex cathedra, paternalistički, već je dugo i strpljivo sa mnom razgovarao. Objasnio mi je da bi on dodao još nekoliko kemoterapija, zbog mojih brzih povrata bolesti, da smo ionako već dali minimalnu količinu da bih kemoterapiju bolje podnijela. Na kraju našeg razgovora ja sam bila ta koja je  uskliknula: „Idemo!“

Moje je najdublje uvjerenje da medicina nije egzaktna kao matematika i da mom liječenju pridonose i neki faktori koje ne možemo kvantificirati: faktori kao što su osjećaj osobne uključenosti u liječenje i osjećaj da me doktor vidi kao osobu.

Prošle godine udruga Sve za Nju organizirala je radionicu o komunikaciji. Voditeljica Centra za psihološku pomoć, Ljiljana Vukota, vješto nas je vodila kroz komunikacijski protokol SPIKES  za priopćavanje loših vijesti. S jedne strane stola sjedile smo mi pacijentice, neke s dobrim iskustvima, neke s lošim, a s druge mlade onkologinje s Klinike za tumore. Izvanredno iskustvo za obje strane. Meni je već bilo otkriće da ne moramo izmišljati toplu vodu, da su svi komunikacijski problemi već opisani i da rješenja već postoje u bijelome svijetu. Ali na radionici me ipak najviše dojmilo to koliko te mlade žene mare i koliko im je stalo do pacijenata. (Nakon što su s nama podijelile svoje emocije, ja ih više nisam doživljavala samo kroz njihovu ulogu, samo kao doktorice, već kao osobe od krvi i mesa). Te empatične mlade osobe svoj posao doživljavaju kao poziv.

Svi komunikacijski problemi već su opisani, sva rješenja već postoje. Na nama je samo da ih primijenimo… Samo mora postojati dobra volja s obje strane stola.   

 

Pročitajte i ostale članke

Prije kemoterapije i zračenja obavezno posjetite stomatologa

Iznimno je važno da liječenju kemoterapijom pristupite sa zdravom usnom šupljinom.

Više

Onkološka škola života

Jesu li i zašto osobe oboljele od malignih bolesti najzahvalniji pacijenti? Ne propustite najnoviju kolumnu naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje.

Više

Bolest kao učiteljica života

Nova kolumna naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, u kojoj autorica navodi što sve od osoba oboljelih od malignih bolesti možemo naučiti o životu.

Više

Kada nada nikne iz najveće tuge

Nova priča naše suradnice, psihijatrice Maje Vukoje, o tome zašto se slomimo onda kada to najmanje očekujemo i kako izaći iz takvog stanja.

Više

Kuhajte zdravo s Ljiljanom Pranjić

Ako vas privlači biljna prehrana, a nemate ideju što kuhati, posegnite za receptima Ljiljane Pranjić, naše vječne inspiracije.

Više

99 posto anketiranih: Da, želimo da se projekt „Nisi sama – pitaj bez srama!“ nastavi i u 2020.!

Pitali smo vas želite li da se projekt „Nisi sama – pitaj bez srama!“, koji naša udruga u suradnji s psihijatrom Majom Vukoja provodi od 2018. godine, nastavi i u 2020. Hvala svima koji su ispunili anketu.

Više

Lila tjedan: Svaka treća žena mlađa od 34 godine je HPV pozitivna!

U sklopu prvog u nizu MedTalka, posvećenog „Lila tjednu – Tjednu ženskog zdravlja“, koju udruga Nismo same provodi od 2017. godine, sudionici su analizirali prošlogodišnje rezultate te donijeli zajedničke odluke vezane uz ovogodišnje aktivnosti.

Više

Nabavite svoju „Nisi sama – ideš s nama!“ majicu s potpisom Jurja Zigmana

Humanitarnoj akciji mogu se pridružiti svi građani, i to u trajanju od 4. prosinca do 28. veljače 2020.

Više

Hvala medijima na podršci knjizi “Nismo same”

Na Interliberu je 13. studenoga promovirana knjiga „Nismo same“ objavljena u izdanju Profila.

Više

I ove godine na Rebru prodajna izložba božićnih ukrasa koje su izradili pacijenti

Izložba će biti postavljena u predvorju Zelene zgrade, od 25. do 29. studenoga, od 9 do 14 sati.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama