Žene koje u postmenopauzi imaju povišenu tjelesnu masnoću u riziku su da obole od raka dojke

Nismo same

Novo istraživanje došlo je do iznenađujućih rezultata: čak i žene s normalnom tjelesnom težinom imaju povišen rizik za obolijevanje od invazivnog hormonski uvjetovanog raka dojke ako imaju povišenu tjelesnu masnoću, piše Medical News Today.

Prema informacijama Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (Centers for Disease Control and Prevention) među većim rizičnim faktorima za obolijevanje od raka dojke su “prevelika tjelesna težina i pretilost nakon menopauze”.

Nedavna istraživanja dokazuju, međutim, kako pretilost nije jedini rizični faktor.

Istraživanje koje je u siječnju ove godine predstavljeno na konferenciji koju je organiziralo Američko udruženje za istraživanje raka (American Association for Cancer Research) pod nazivom “Pretilost i rak: Mehanizmi etiologije i rezultati”, pokazuje kako je tjelesna masnoća važan rizični faktor čak i ako osoba ima normalan indeks tjelesne mase.

“Prije se nije znalo imaju li osobe s normalnim indeksom tjelesne mase i povišenom tjelesnom masnoćom povišen rizik za obolijevanje od raka”, objasnio je autor istraživanja dr. Neil Iyengar iz newyorškog Memorial Sloan Kettering centra za rak.

“Rezultati našeg istraživanja pokazali kako je rizik za obolijevanje od invazivnog raka dojke povišen kod žena u postmenopauzi koje imaju normalan indeks tjelesne mase, ali imaju povišenu tjelesnu masnoću, što znači da je velik postotak populacije u riziku da će oboljeti od raka, a da to ni ne zna”, rekao je dr. Iyengar.

Veza između tjelesne masnoće i rizika za obolijevanje od raka dojke nije potpuno objašnjenja u istraživanju budući da je teško izračunati koliki postotak nečijeg indeksa tjelesne mase otpada na masnoću, a koliko teže kosti i mišići.

“Razina tjelesne masnoće mjeri se indeksom tjelesne mase koji pokazuje omjer nečije težine i visine. Indeks tjelesne mase dobra je metoda za procijeniti tjelesnu masnoću, no on nije dobar način za točno izračunati postotak tjelesne masnoće budući da se masa mišića i težina kostiju ne mogu odvojiti od tjelesne masnoće”, rekao je koautor istraživanja prof. Thomas Rohan s medicinskog fakulteta Albert Einstein u New Yorku.

Kako bi izračunali tjelesnu masnoću znanstvenici su koristili dvostruke X-zrake (DXA metoda) koje mjere više elemenata tjelesne kompozicije pa tako mogu odvojiti razinu tjelesne masnoće od drugih elemenata koji utječu na tjelesnu težinu.

Dr. Iyengar i njegovi kolege podatke su prikupili od Inicijative za žensko zdravlje koja već dugo radi na istraživanju u čijem su fokusu žene u postmenopauzi, u dobi od 50 do 79 godina. U tom istraživanju znanstvenici su analizirali podatke žena koje imaju normalan indeks tjelesne mase, od 18.5 do 25, a kojima nikada nije bio dijagnosticiran rak. U istraživanju je sudjelovalo 3460 žena, a pratili su ih 16 godina. Pratio se razvoj invazivnog raka dojke. Kod žena kojima je bio dijagnosticiran rak promatralo se je li tumor hormonski uvjetovan, tj. rastu li maligne stanice zbog izloženosti estrogenu.

Do završetka istraživanja 182 žene koje su u njemu sudjelovale oboljele su od invazivnog raka dojke, od toga njih 146 imalo je hormonski uvjetovan rak dojke.

Dok su analizirali podatke, znanstvenici su otkrili kako su žene s normalnim indeksom tjelesne mase, ali visokom razinom tjelesne masnoće, u dvostruko većem riziku da će oboljeti od hormonski uvjetovanog raka dojke za razliku od žena s normalnim indeksom tjelesne mase i niskom razinom tjelesne masnoće.

Znanstvenici su također zaključili kako se taj rizik povećava za 35 posto sa svakim petim kilogramom tjelesne masnoće, čak i ako osoba ima normalan indeks tjelesne mase.

“Razina tjelesne aktivnosti bila je niža kod žena s višom razinom tjelesne masnoće”, rekao je dr. Iyengar. Dodao je kako to pokazuje “koliko je tjelesna aktivnost bitna, čak i za one osobe koje nisu pretile i nemaju višak kilograma.”

Znanstvenici su naglasili kako će rezultati njihovog istraživanja iznenaditi liječnike, ali se nadaju da će žene kada budu znale da su u većem riziku da obole od  invazivnog raka dojke moći prevenirati bolest.

“Rezultati do kojih smo došli vjerojatno će iznenaditi mnoge liječnike i pacijente budući da je indeks tjelesne mase trenutno standardna metoda za procjenjivanje rizika za obolijevanje od raka, a vezano uz pretilosti kao rizični faktor”, rekao je dr. Andrew Dannenberg s newyorškog Edward Meyer centra za rak.

Pročitajte i ostale članke

Recepti za zdravi obrok by Snježana Slonja

Nakon dijagnoze maligne bolesti Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte nesebično podijeliti sa svima nama.

Više

Kako pomoći bližnjima koji su izgubili blisku osobu

Riječi nisu uvijek potrebne niti dolaze s lakoćom. Ponekad je dovoljno samo biti uz nekoga.

Više

Kako smo Katarini vratili osmijeh

Nitko kemoterapiju ne može proći sam. Katarina je podršku potražila u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Više

Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donosimo smjernice pravilne prehrane

Iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine za čitatelje Nismo same pripremili su smjernice prehrane za oboljele od malignih bolesti.

Više

Nikada ne čekajte

Ne zamišljajte druge ljude, gledajte što čine, jer to je bliže istini, savjetuje naša poznata književnica Sanja Pilić.

Više

Rizik za srce nakon liječenja raka dojke

Najnovije istraživanje: žene starije od 45 godina koje su se liječile od raka dojke imaju povećan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Više

Nakon što sam oboljela od raka muči me nesanica. Je li to normalno?

Više od polovice oboljelih od raka tijekom liječenja pati od nesanice, a mnogi probleme sa spavanjem imaju još mjesecima nakon toga.

Više

Završio 3. sastanak udruga pacijenata iz 12 zemalja: Budućnost onkološkog liječenja je u zdravstvenoj skrbi prilagođenoj osobnim potrebama pacijenata

Predavanje je održao i prof. dr. Joseph Gligorov, izvršni direktor Instituta za maligne bolesti Sveučilišta Sorbonne.

Više

Svaki četvrti bolesnik s rakom u Hrvatskoj na prvi pregled čeka više od mjesec dana

Prvo istraživanje o ishodima liječenja prema iskustvima pacijenata provedeno je u dvanaest zemalja srednje i istočne Europe

Više

Postoji li veza između ljutnje i raka?

Smatra se kako emocija ljutnje pokreće lanac bioloških procesa koji vode u bolest.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama