Znanstvenici Sveučilišta John Hopkins otkrili kako usporiti metastaze

Ljiljana Pranjić

Znanstvenica Jayatilaka i njezin tim sa Sveučilišta John Hopkins otkrili su biokemijski mehanizam koji izdaje naredbe stanicama raka da se odlome od primarnog tumora i krenu širiti tijelom, proces koji nazivamo metastaziranje. U 90 posto slučajeva uzrok smrti nije primarni tumor, nego su upravo metastaze. Tim je otkrio da dva postojeća lijeka, koje je već odobrila američka FDA,  u kombinaciji mogu značajno usporiti metastaze.

Hasini Jayatilaka bila je na drugoj godini studija na Sveučilištu Johns Hopkins kada je u laboratoriju analizirala stanice raka i primijetila da su se neke stanice, kada bi postale previše zbijene, jednostavno razbile i počele širiti dalje.

Nije bila sigurna što bi mislila o tome dok na jednoj konferenciji nije čula predavača koji je govorio o bakterijskim stanicama koje su se ponašale na isti način. Ipak, kada je pokušala u  literaturi naći druga slična istraživanja, nije našla ni jedan zapis o sličnom ponašanju stanica raka.

„Pacijentica s rakom dojke ne umire od bolesti zato što ima novotvorinu u svojoj dojci. Ona podliježe bolesti zato što se rak proširio na pluća, jetra ili na mozak i više se ne može tretirati“, izjavila je Jaytilaka, koja je doktorirala ovoga proljeća na kemijskom i biomolekularnom inženjerstvu. Dodala je kako  trenutačno ne postoje lijekovi koji direktno sprječavaju metastaziranje. „U našim istraživanjama došli smo do koktela lijekova koji bi mogao veoma uspješno inhibirati metastaze“, rekla je.

Nova je studija, kako piše The Baltimore Sun, objavljena 26. svibnja ove godine u internetskom izdanju časopisa Nature Communications. Sljedeći je korak testiranje efikasnosti ovog koktela lijekova na ljudima.

Uobičajeno se istraživanje raka i liječenje fokusira na smanjenje primarnog tumora kemoterapijom ili drugim metodama. Ali, ako bismo uspjeli napasti sam proces metastaziranja, stopa preživljavanja bila bi puno viša.

„Ne ubije vas primarni tumor“, izjavio je Denis Wirtz, prorektor za znanost na Sveučiištu John Hopkins i direktor Centar za onkologiju, koji je i sam sudjelovao u izradi ove studije.

Jayatilaka je izučavala kako se stanice raka ponašaju i kako komuniciraju jedna s drugom   tako što je koristila trodimenzionalni model koji je simulirao ljudsko tkivo. No, nije se, poput drugih znanstvenika, ograničila samo na izučavanje ponašanja stanica raka u Petrijevim zdjelicama. Do sada je, naime, većina znanstvenika smatrala da tumor metastazira nakon što dosegne određenu veličinu. Jayatilaka je, međutim, otkrila da je upravo gustoća tumora presudni faktor koji odlučuje kada počinje proces metastaziranja.

„Ako promatrate ljudsku populaciju, u trenutku kada gustoća stanovništva postane previsoka, ljudi se sele u predgrađa ili izvan grada i tamo se nastanjuju“, objasnila je Jayatilaka te dodala kako vjeruje da se identično ponašaju i stanice raka.

Kada tumor dosegne određenu gustoću, tvrdi studija, on otpušta dva proteina koji se zovu Interleukin 6 i Interleukin 8. Oni stanicama raka signaliziraju da je gužva postala prevelika i da je vrijeme da se odlome i krenu u druge dijelove tijela.

Prije se smatralo, rekao je Wirtz, da su rast tumora i širenja stanica raka dva veoma različita procesa, zato što je tako izgledalo kada su se stanice raka izučavale samo u Petrijevim zdjelicama, a ne na trodimenzionalnim modelima koje je upotrebljavao tim s Hopkinsa. Neki znanstvenici proučavaju kako tumori rastu, dok drugi izučavaju kako se metastaze šire, a među njima ne postoji nužno direktna komunikacija.

„Kada stanice raka osjete da je previše drugih stanica raka oko njih, počinju izlučivati Interleukin bjelančevine“, objasnio je Wirtz. Kada te bjelančevine nađemo u tumorima koji još nisu počeli metastazirati, to je znak da metastaze samo što nisu počele.

Tim s Hopkinsa testirao je dva lijeka za koje se znalo da pouzdano djeluju kao blokatori receptora za Interleukin, kako bi utvrdili uspijevaju li blokirati ili usporiti širenje karcinoma. Istraživanje su proveli na miševima. Utvrdili su da ta dva lijeka zajedno uspijevaju blokirati signale iz proteina koji stanicama raka nalaže da se odlome i šire, te su na taj su način uspjeli usporiti – iako ne još i zaustaviti – metastaziranje.

Od lijekova su koristili Tocilizumab, koji se koristi za liječenje reumatoidnog artritisa, i Raprixin, koji se još istražuje kao lijek za liječenje karcinoma. Ta dva lijeka zajedno vežu receptore Interleukina i sprječavaju slanje signala te tako usporavaju i metastaziranje.

Iako proces metastaziranja nije sasvim zaustavljen miševi koji su primili ovaj koktel lijekova čine se dobro i preživjeli su eksperiment.

Wirtz je rekao kako su u usporedbi s gubitkom kose, mučninom i drugim neugodnim nuspojavama kemoterapija, nuspojave lijekova upotrebljenih u ovoj studiji minimalne.

Anirban Maitra, direktor Centra za istraživanje karcinoma gušterače sa Sveučilišta u Texasu, upozorio je da kliničke studije na ljudima tek trebaju potvrditi ovu teoriju. „Uvijek postoji rizik da nešto što je veoma uspješno kada se testira na životinjama neće pokazati jednaki uspjeh kada se ono provede na ljudima“, rekao je Maitra.

Ali, i on se slaže da studija izgleda obećavajuće, pogotovo zato što su znanstvenici upotrebljavali lijekove koji već postoje.

Muhammad Zaman, profesor i stručnjak za karcinome na Bostonskom sveučilištu, nazvao je otkriće s Hopkinsa „uzbudljivim“.

„Ova studija daje novi smjer za istraživanje i otkrivanje novih terapija“, rekao je te dodao kako je veoma važno da znanstvenici koji istražuju tumore koriste inženjerstvo kako bi tumore bolje razumjeli, baš kao što je napravio tim s Hopkinsa.

„Ovaj jedinstveni spoj izučavanja karcinoma i inženjerstva potpuno je novi pristup. Moramo početi razmišljati o karcinomima kao o kompleksnim sistemima“, istaknuo je Zaman.

Wirtz predviđa da će se karcinomi u budućnosti tretirati kemoterapijom koja će smanjivati primarni tumor i istovremeno koktelom lijekova poput onoga koji je stvorio tim s Hopkina kako bi spriječio tumor da metastazira. Takav model liječenja Wirtz je usporedio  s načinom na koji se u današnje vrijeme liječi HIV/AIDS.

„Imunoterapija, koja potiče imunosistem tijela da se bori, također će imati važnu ulogu u ovoj kombiniranoj metodi“ rekao je Wirtz i zaključio: „Mislim da je vrijeme da shvatimo da nam treba više od jednog pristupa“.

 

Pročitajte i ostale članke

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Zdravi recepti by Snježana Slonja

Nakon nalaza koji je pokazao da ima rak, Snježana Slonja odlučila je promijeniti način ishrane, a svoje recepte i savjete podijeliti s nama.

Više

U Rijeci održana četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“

Četvrta konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“, u organizaciji Dubravke Šuice, zastupnice u EU parlamentu, održana je 27. rujna.

Više

Sve je više žena mlađih od 40 godina kojima je rak dojke dijagnosticiran u trudnoći

Na vaša pitanja odgovara ugledna onkologinja, prim. dr. sc. Paula Podolski, s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Više

Rano liječenje raka dojke

Kada se rak dojke liječi rano, moguće ga je izliječiti.

Više

Vrijeme je za cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje počinje u srijedu, 7. studenoga, a građani će se moći cijepiti kod obiteljskih liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

Više

Udruga „JA KA“ danas slavi drugi rođendan

Još u bolnici V. Kastratović razmišljala je o tome što može učiniti za sebe i žene, ako preživi karcinom. Nakon toga osnovala je udrugu.

Više

aBeCeda raka dojke (2. dio)

U sklopu naše kampanje “U listopadu nosimo roza!” svaki smo dan obradili najmanje jedan pojam vezan uz rak dojke, od dijagnoze do liječenja.

Više

Upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome u kojoj je mjeri maligna bolest utjecala na radno-pravni i socioekonomski status osoba oboljelih od raka, Nismo Same i Koalicija udruga u zdravstvu, u suradnji s prim. dr. Bojanom Knežević, specijalisticom medicine rada u KBC-u Zagreb, pokrenuli su upitnik o radnom statusu za osobe oboljele od malignih bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Read More

Što kad nakon dijagnoze zloćudnog tumora ostaneš bez posla?

Vrijeme je da prestanemo sami sebe lagati i da pogledamo istini u oči. Hrvatska nije socijalna država koja vodi brigu o najugroženijim skupinama stanovništva u koju svakako spadaju i oboljeli od raka.

Read More

Organizirana borba protiv raka podrazumijeva odgovornost svih, uključujući i građane

Obiteljski je liječnik ključan u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ali vrlo mu je značajna uloga i tijekom liječenja s obzirom na to da je ono sve više izvanbolničko.

Read More

Kako ‘survajvorica’ pliva u sistemu

To je operirana strana i neudobno mi je. Potužim se. Tehničar me blijedo pogleda i odgovori kako nema veze. Glavno da je njemu udobno jer on radi posao stavljanja kanila što je važno. Doslovno tim riječima!

Read More

Prim. dr. Paula Podolski o utjecaju kemoterapije na mozak

“Nažalost, od raka dojke obolijevaju sve mlađe žene. Prije 20 godina bili smo iznenađeni kad smo imali ženu između 30 i 40 godina oboljelu od raka dojke. Danas to nije izuzetak. Moja je najmlađa pacijentica imala 23 godine, no ima i mlađih.”

Read More

Pronađite nas na društvenim mrežama